Olimpijski muzej na čekanju za obnovu već godinama

Prva koja vas dočeka, crvenkaste fasade i ukrašena bogatim elementima, nekada je bila vila Mandić.

Izgrađena je 1903. godine za poznatog sarajevskog advokata i političara, doktora Nikolu Mandića. Autor projekta je arhitekta Karl Paržik koji je prema tradiciji kasnog historicizma projektirao stambeni objekt po uzoru na luksuzne europske vile iz istog perioda i ukrašava ga bogatim ukrasima alpsko-folklornih stilskih elemenata i njemačke gotike.

U njenoj blizini, u Petrarkinijoj ulici, nalazi se cijeli kompleks austrougarskih vila. Pored Mandićeve tu su još i vila Heinricha Reitera, vila Hermine Radisch i vila Forstratha Miklaua, koje su kao graditeljska cjelina proglašene nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine.

„Graditeljska cjelina – kompleks vila iz austrougarskog perioda u Petrakijinoj ulici (Vila Mandić, vila Heinricha Reitera, vila Hermine Radisch i vila Forstratha Miklaua) predstavlja najočuvaniju cjelinu vila iz austrougarskog perioda u Sarajevu, neprocjenjive historijske i dokumentarne vrijednosti, koje predstavljaju izvor saznanja o načinu gradnje i života u centralnom dijelu grada Sarajeva, s početka XX vijeka.

Osim historijske i dokumentarne vrijednosti, ova graditeljska cjelina ima veliku ambijentalnu, ali i umjetničko-estetsku vrijednost, s obzirom na to da su, tada najveći projektantski autoriteti u BiH, gradili jedinstvene objekte, u stilskom i oblikovnom smislu, koje ne susrećemo u drugim gradovima BiH“, naveli su za Radiosarajevo.ba iz Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine.

U njoj je nekada bilo i sjedište Američkog konzulata, kao i gradskog Komiteta Saveza komunista Sarajevo. 

Ipak, Mandićeva vila danas je poznatija i kao objekt druge veoma važne institucije u historiji grada Sarajeva - prije 33 godine u njoj je otvoren Olimpijski muzej. 

Na dan otvaranja Olimpijade u Sarajevu, 8. februara 1984. godine, u objektu je otvoren Muzej XIV zimskih olimpijskih igara. Koncept i programi Muzeja sačinjeni su po uzoru na Međunarodni olimpijski muzej u Lozani, s idejom da vrši sintezu i afirmaciju dvije osnovne karakteristike - sport i umjetnost. Osnovna koncepcija ovog muzeja je da kroz sport i umjetnost prezentira duh olimpizma, olimpijske vrijednosti, kreativnost, mladost i ostale pozitivne tekovine ovog događaja.

Na samom početku rata u BiH, tačnije 27. aprila 1992. godine, bila je jedna od prvih kulturnih institucija, pored Orijentalnog instituta i Nacionalne biblioteke, koja je bila granatirana i uništena. Zahvaljujući angažmanu zaposlenih u Muzeju i šire društvene zajednice u teškim ratnim uvjetima eksponati Olimpijskog muzeja su evakuirani i spašeni, te pohranjeni na sigurna mjesta u podrume Olimpijske dvorane Zetra. 

U Zetri će kasnije ti eksponati zaživjeti kao dio novog Olimpijskog muzeja koji je obnovljen i svečano otvoren 2004. godine povodom obilježavanje 20 godina od održavanja Olimpijade u Sarajevu.

"Obnavljanjem Olimpijskog muzeja u Sarajevu, naglašena je važnost organizacije jednog od najvećih sportskih događaja na prostoru Jugoistočne Europe, imajući u vidu da je Sarajevo bilo jedini domaćin održavanja zimskih olimpijskih igara u ovom regionu", naveo je Edin Numankadić, direktor Olimpijskog muzeja Sarajevo.

"Osnovna koncepcija novog Olimpijskog muzeja je da kroz sport i umjetnost prezentira duh olimpizma, olimpijske vrijednosti, kreativnost, mladost i ostale pozitivne tekovine ovog događaja. Kroz segment sporta Muzeju je prezentirana priprema, organizacija i realizacija XIV ZOI u Sarajevu, a kroz segment umjetnosti prezentirane su Mapa svjetske grafike Art and Sport s djelima umjetnika kao što su: Henry Moore, Michelangelo Pistoletto, kao i kolekcija savremenih umjetnika BiH, među kojima su djela Berbera, Kućanskog, Zaimovića itd", navodi se na stranici Muzeja.

Obnovu nekadašnje zgrade Olimpijskog muzeja u Sarajevu podržala je Francuska misija, Europska unija i Međunarodni olimpijski komitet, navodili su mediji još 2014. godine. Od tada su prošle tri godine, ali pomaka na obnavljaju zgrade ni danas nema. 

Dvije faze obnove projekta su već davno  završene, a za treću i završnu fazu nema novca, već ranije je potvrdio direktor Olimpijskog muzeja za Radiosarajevo.ba. Za prve dvije faze potrošeno je oko 175 hiljada konvertibilnih maraka, a za treću fazu potrebno je milion KM.

U oktobru prošle godine smo pisali kako je Europska unija odobrila milion konvertibilnih maraka potrebnih za treću fazu obnove, ali je taj novac potrošen u EU.

Iako je francuska ambasadorica pokrenula inicijativu da se taj novac ponovo odobri, od obnove još uvijek nema ništa, potvrdio je za Radiosarajevo.ba direktor Olimpijskog muzeja Edin Numankadić.

Stanje zgrade nije se promijenilo od našeg posljednjeg razgovora s direktorom Olimpijskog muzeja što nam je potvrdio i Numankadić. 

Vila Mandić i danas je prepuna miševa, zapuštena i zarasla u šiblju, te je značajno prljava zbog vremenskih neprilika kojih je bilo ove zime u Sarajevu.

Naznaka o skorašnjem početku obnove još uvijek nema, rekao je Numankadić za naš portal. A kako se na početak obnove čeka već 17 godina, ne zna se koliko će se još čekati da se naprave prvi koraci u obnavljanju ovog kulturno-historijskog blaga.