Od UNSA do NASA-e: Dr. Irfan Šljivo za Radiosarajevo.ba o radu na sigurnosti svemirskih sistema

Irfan Šljivo, bosanskohercegovački stručnjak koji je svoj profesionalni put započeo u Sarajevu, danas radi na ključnim projektima u NASA-i (Američka agencija za avionska i svemirska istraživanja i razvoj). Njegova priča o uspjehu, posvećenosti i hrabrosti da krene u nepoznato, nije samo inspiracija, već i snažan primjer kako obrazovanje i upornost mogu prevazići sve prepreke.

Dr. Irfan danas radi na sigurnosti i pouzdanosti softvera za svemirske misije. Njegova ekspertiza obuhvata verifikaciju i validaciju, osiguranje u realnom vremenu i sigurnost AI sistema, osiguravajući da najnaprednije aerosvemirske, avionske i automobilske tehnologije rade pouzdano i sigurno.

Nakon studija na Elektrotehničkom fakultetu u Sarajevu, gdje je završio dodiplomske i master studije, otvorila mu se prilika da kroz razmjenu studenata upozna švedski Univerzitet Mälardalen, što je bio presudni korak ka daljem razvoju njegove karijere.

Trending

Građani, oprez! Objavljen grafički prikaz: Najveći rizik od poplava prisutan je u slivu ovih rijeka

'Rizik se isplatio'

"To je bilo vrijeme prije nego što je postojala mogućnost razmjene u okviru Erasmus programa, ali to je bio rizik koji se isplatio", kazao je dr. Irfan Šljivo u razgovoru za portal Radiosarajevo.ba.

Njegovo putovanje od Sarajeva, preko Švedske, pa do prestižne američke svemirske agencije, priča je o strasti za naukom, hrabrosti da se prepoznaju i iskoriste prilike, te o neprekidnom uspinjanju ka vrhu.

20.02.25. 20:35

BiH može biti ponosna: Dr. Irfan Šljivo, alumni UNSA, razvija softvere za svemirske misije u NASA-e

Irfan nam je otkrio kako se postaje zaposlenik NASA-e i koji su neki od najvećih izazova s kojima se on susretao, a cijeli intervju s njim čitajte u nastavku.

Rođeni ste u BiH, u Sarajevu završili dodiplomske i master studije, a zatim doktorski studij u Švedskoj. Danas živite i radite u SAD. Možete li za naše čitaoce opisati taj dio životnog puta, kako ste stigli od Sarajeva do SAD?

"Preko Švedske. Dok sam bio na master studijima na ETF-u u Sarajevu, otvorila se prilika za razmjenu studenata sa Univerzitetom Mälardalen u Švedskoj. Proveo sam tu jedan semestar i vratio se nazad u BiH da završim master studije. To je bilo još prije Erasmus programa razmjene, pa je bilo dosta nepoznanica kako će mi se kursevi sa razmjene priznati. Ali eto, taj rizik se isplatio i po završetku master studija aplicirao sam za doktorski studij na Mälardalen Univerzitetu.

Kroz cijeli taj proces, velika podrška su mi bili naši Bosanci i Hercegovci koji su tada bili na Mälardalen Univerzitetu. Kroz doktorske studije, istraživanje me je odvelo u pravcu sigurnosno kritičnih sistema, što me je povezalo sa mnogim ljudima koji rade na kritičnim sistemima, uključujući neke istraživače iz NASA-e.

'Prilika koju nisam mogao propustiti'

Po završetku doktorskih studija sam nastavio raditi na Mälardalen Univerzitetu, kada se otvorila pozicija u timu u NASA Ames Research Centru kod ljudi koji su radili na nekim sličnim stvarima. I to je bila još jedna prilika koju nisam mogao propustiti."

Kako je vaše obrazovanje u Bosni i Hercegovini oblikovalo vaš profesionalni put, i na koji način vam je iskustvo na Univerzitetu u Sarajevu pomoglo da nastavite sa napredovanjem u inostranstvu?

"Kroz naše obrazovanje sam dobio dobre teoretske osnove na kojima sam onda mogao lakše graditi iskustvo iz primjene te teorije kako na doktorskim studijima, tako i u NASA-i. Imao sam sreću da sam imao predane nastavnike u osnovnoj školi (Čengić Vila I), i profesore u srednjoj školi (Druga Gimnazija), koji su se stvarno trudili i nastojali da nam prenesu široko znanje i usade određene radne navike, koje su mi pomogle da kasnije što bolje iskoristim prilike za učenje kako na UNSA tako i van BiH."

Možete li nam reći više o vašem doktoratu na Mälardalen Univerzitetu u Švedskoj i kako vas je to istraživanje pripremilo za rad u NASA-i?

"Kao što advokat priprema pravni slučaj da pokaže da je njegov klijent nedužan, tako i kompanije koje razvijaju kritične sisteme moraju da prave sigurnosni slučaj za svaki sistem da pokažu da je njihov sistem dovoljno siguran. Na doktorskom studiju sam radio na raznim načinima kako da provjerimo da je sistem siguran i kako da se napravi taj sigurnosni slučaj koji to jasno i nedvojbeno komunicira. Obzirom da je to bitna stvar za sve kritične industrije, na doktorskom studiju sam imao sreću da radim na sistemima iz različitih industrija uključujući avio i auto industriju.

Obzirom da NASA nije samo svemirska agencija, nego i aeronautička agencija, ono što sam radio na doktorskom studiju je bilo direktno povezno sa jednim dijelom avio sistema kojima se NASA bavi. A pošto moje doktorsko istraživanje nije ograničeno na jednu industriju, imalo je primjenu i u svemirskoj industriji."

Rad na Starling 1.5 misiji

Vaš rad u NASA Ames Research Centru je impresivan i naišao je na veliko interesovanje bh. građana. Možete li nam otkriti kako se postaje zaposlenik NASA-e i koji su neki od najvećih izazova s kojima ste se susreli u razvoju sigurnosnih sistema za svemirske misije?

"U NASA-i se dijelimo na državne službenike i na kontraktore, odnosno na ljude koje su zaposlile kompanije koje imaju ugovore sa NASA-om, kako bi ti ljudi mogli raditi u NASA-i. To je jedan poseban način na koji NASA i mnoge državne agencije zapošljavaju ljude koji nisu američki državljani, jer samo američki državljani mogu biti državni službenici. Kao stranac, zaposlenik mora proći razne stepene kako bi ostvario viši nivo pristupa podacima. Ja trenutno radim na Starling 1.5 misiji, kao i unutar istraživačke grupe za razvoj pouzdanog software-a.

Ono što je postala praksa u zadnjim decenijama jeste da se nove funkcionalnosti u kritičnim sistemima uglavnom dodaju kroz software, što znači da naš sistem sa istim fizičkim komponentama može da dobije novu funkcionalnost prosto dodavanjem novih računarskih programa. To povećava kompleksnost samog software-a, i otežava provjeru da je sistem sa tim software-om zaista siguran. Pogotovo kada pokušavamo praviti autonomne funkcionalnosti za svemirske sisteme, sama ograničenost resursa koje ti sistemi imaju i potreba za visokom pouzdanošću takvih sistema postaje veliki izazov."

Kako se razvija primjena AI (umjetna inteligencija) u svemirskim misijama, i kakve sigurnosne izazove ona nosi za buduće misije?

"Naša grupa, između ostalog, radi na alatima i standardima za provjeravanje sigurnosti primjene AI tehnologija u aeronautičkim i svemirskim sistemima. Trenutno je veliki izazov napraviti pouzdane funkcionalnosti koristeći AI tehnologije kao dio samih sistema. AI tehnologije imaju puno veću primjenu u sistemima za podršku upravljanju, razvoju, i provjeravanju sigurnosti tih sistema."

Svi bh. stručnjaci na jednom mjestu

Jedan ste od pokretača Akademskog Imenika, platforme koja okuplja i promoviše bosanskohercegovačke akademike i profesionalce. Koji su vaši motivi za osnivanje istog i koje koristi ova platforma donosi bh. akademicima i stručnjacima širom svijeta?

"Imamo više organizacija koje rade na povezivanju naših akademika i profesionalaca, ali nam je nedostajalo jedno mjesto na kojem možemo pretraživati sve naše stručnjake, i ono čime se bave kroz njihove naučne publikacije. To je bitno za studente kojima su potrebni mentori, uputstva, savjeti, za same istraživače koji se mogu lakše pronaći po oblasti kojom se bave, za širu javnost, industriju, novinare, itd., koji na jednom mjestu mogu naći BH stručnjake iz određenih oblasti. Pored toga, namjera nam je da pokažemo mnoštvo kvalitetnih istraživanja koja naši ljudi rade kako u BiH, tako i u dijaspori. Posebno je impresivno koliko se radi istraživanja iz oblasti medicinskih nauka u BiH."

Koji su Vam planovi za dalji razvoj Vašeg istraživanja i kako mislite da će Vaša ekspertiza doprinijeti daljim naučnim i tehnološkim naprecima? Šta Vas inspiriše da nastavite svoj rad?

"Nastavljam raditi na sigurnom integrisanju autonomije u svemirske sisteme. Postoji snažan pokret za kreiranje lunarne ekonomije, pogotovo kroz NASA-in Artemis program. Lunarna ekonomija uključuje aktivnosti kao što su rudarenje i stalno prisustvo ljudi na Mjesecu. Za sisteme koji su potrebni da bi se to ostvarilo je neophodno da se sigurno integrišu razne autonomne komponente.

Artemis akorde je potpisalo mnogo zemalja, i to je već postao globalni program. Artemis generacija već donosi nevjerovatne napretke na raznim poljima u svemirskim sistemima, od poboljšanja sistema za lansiranje, demonstriranje prvih autonomnih funkcionalnosti satelita u orbiti, do sistema za mapiranje resursa, rudarenja, i gradnje na Mjesecu."

Kako balansirate profesionalni život sa privatnim?

"Bitno mi je da imam vrijeme sa porodicom i da sam im uvijek na raspolaganju. Ne stavljam posao ispred porodice, a zauzvrat oni su mi velika podrška da mogu da se bavim poslom koji volim."

Poruka mladima u BiH

Da li pratite dešavanja u BiH i aktuelnu situaciju (od enormnih poskupljenja osnovnih životnih namirnica, bojkota, protesta studenata i penzionera, do konstantnih prijetnji ratom) - ako da, kako je komentirate, i kako ona, prema Vašem mišljenju, utječe na mlade ljude koji su budućnost ove zemlje?

"Naravno. Moja porodica je u BiH, i pratim kao da sam i ja tu. Jednostavno je komentarisati sa strane, a znam kako je teško kada čovjek sve to proživljava iz dana u dan. Mnogo mladih odustaje od čekanja da bude bolje, neki odustaju od pokušaja da naprave nešto bolje, pa svi nastavljaju živote negdje drugo. Neki drugi se vraćaju iz dijaspore kako bi pokušali napraviti neku promjenu, možda zaluđeni nekim idealizmom jer nisu svjesni hobotnice protiv koje se moraju boriti. I mislim da nam trebaju i jedni i drugi.

Ja uporno sa nekim prijateljima pokušavam da napravim neke projekte korisne za ljude u BiH i dijaspori, i često dođemo u situaciju da je neko već pokušao nešto slično, ali iz raznih razloga nisu uspjeli, pa su odustali. Onda mi pričamo sa tim ljudima, da vidimo gdje je njima zapelo, da naučimo iz njihovih grešaka i probamo opet. I zato je bitno da ne prestajemo pokušavati napraviti nešto samo zato što neko nije uspio. Prirodno je da ljudi potroše energiju poslije nekog vremena, a da drugi dođu i nastave nositi te baklje promjene.

I to treba mladi da rade, da ne odustaju, da preuzimaju sve te pokrete sa novom energijom, i da prije svega uče iz grešaka svojih prethodnika. Najbitnije je da ne čekaju da se nešto promijeni samo od sebe, nego da budu aktivni u kreiranju svoje budućnosti."

Za kraj, šta biste poručili mladim Bosancima i Hercegovcima koji žele da krenu sličnim putem kao Vi?

"Trebaju maksimalno koristiti sve prilike koje im se ukažu, i nema tog limita koji ne mogu dostići. Ne moraju biti rođeni u nekoj zapadnoj zemlji da bi postigli svoje ciljeve, mogu postići sve i iz BiH, doduše ne nužno i u BiH. Ne moraju ići na neke prestižne strane univerzitete, i naši BH univerziteti, kako u Sarajevu, tako i u drugim gradovima, daju i više nego dovoljno temelja da čovjek sam može dalje da se nadograđuje.

Sreo sam mnogo ljudi koji su završili BH fakultete, a koji sada rade na nevjerovatnim pozicijama, u nekim od najvećih kompanija svijeta. Tako da, ne trebamo potcjenjivati ono što imamo, nego uzdizati, i dodatno graditi", zaključuje u razgovoru za portal Radiosarajevo.ba dr. Irfan Šljivo.