Od prvog januara (ne)ću…

Mi volimo nove početke i ma koliko se čovjek nekada odupirao, ima nešto posebno u tom prvom januaru.

Piše: Adnan Muminović

Nova godina, pored slavlja i veselja, također označava trenutak kada ljudi širom svijeta donose važne odluke, bilo da se radi o fizičkom zdravlju (zdravija prehrana, manje alkohola, prestanak pušenja, više treninga), mentalnom zdravlju (manje skrolanja), finansijama (veća štednja), ili obrazovanju (više čitanja).

Trending

Tragedija u Novom Pazaru: Policajac izvršio samoubistvo službenim pištoljem

To je simpatično koliko i čudno, imajuću u vidu da nema ništa prirodno ili astronomsko zbog čega bi dobar dio ljudi prvog januara počinjao s novim navikama. Prvi januar, kao marker novog početka, nije ništa drugo nego društveni konstrukt koji dugujemo Rimljanima. Kako god, jednostavno postoje određeni dani i datumi - poput vjerskih praznika, rođendana ili ponedjeljaka — koji nas motivišu da okrenemo novi list.

Naučnici su ove događaje nazvali vremenskim znamenitostima (temporal landmarks) koji označavaju značajne trenutke koji vrijeme dijele na ono prije i ono poslije. Ti i takvi prekidi ljudima pružaju priliku da krenu ispočetka, da se distanciraju od svog prošlog „ja“, ličnih neuspjeha i razočarenja, te da se fokusiraju na osobu u koju bi potencijalno željeli da izrastu. Ova pojava je zapravo toliko rasprostranjena da u psihologiji postoji kao efekat novog početka (fresh start effect).

Od svih vremenskih znamenitosti, nova godina zauzima posebno mjesto budući da predstavlja istinsko kolektivno iskustvo i jer nam tih nekoliko slobodnih dana pruža priliku za predah i samorefleksiju. Nekako uspijevamo da se odvojimo od svakodnevnih briga i razmišljanja i da nešto šire gledamo na svoj život.

View this post on Instagram

Nije, na kraju dana, uopšte važno zašto je to baš tako. Ono što jeste važno je da za mnoge ljude, prvi januar zaista jeste izvor nove motivacije i novih mogućnosti.

Stoga, ako s novom godinom želite da stavite tačku, podvučete crtu i istinski okrenete novi list, želim da znate nekoliko stvari. Da ne bih zvučao kao lajf-kouč i širio popularne mitove i banalnosti, ovo što slijedi je najbolje iz nauke što sam uspio da pronađem. Uostalom, ne biste trebali vjerovati na riječ osobi kojoj su trebale tri godine da konačno smanji vrijeme provedeno na telefonu i koji i dan danas ne može u potpunosti da se odvoji od šećera.

Koliko je dana potrebno da steknete nove, zdrave navike?

Ako mislite da je odgovor 21 dan, niste sami. Taj broj, koji i ja imam negdje u svojoj glavi, postoji kao popularni mit koji dugujemo jednoj knjizi objavljenoj šezdesetih godina prošlog stoljeća. Istina je, kao i uvijek, složenija i u ovom slučaju dosta sporija.

Najozbiljnija naučna studija objavljena prošle godine ističe da je potrebno između dva i pet mjeseci kako biste stekli nove navike. Pošto je cilj doći u situaciju u kojoj stvari radite automatski bez pretjeranog razmišljanja, dajte sebi malo (više) vremena. Ističem ovo, svjestan važnosti upravljanja očekivanjima.

Pazite kako postavljate ciljeve

Ovo ste zasigurno čuli već bezbroj puta, ali ciljevi trebaju da budu specifični, mjerljivi i ostvarivi. Umjesto da kažete da ćete biti fizički aktivniji, neka cilj bude da dva dana u sedmici idete u teretanu. Radije nego da zacrtate da čitate više, odlučite da svaku noć pred spavanje pročitate 20 stranica, ili barem jednu knjigu mjesečno. Nemate gotovo ništa od toga da kažete da želite provoditi manje vremena za telefonom. Puno je bolje odrediti da vam screen time neće prelaziti X sati dnevno. Ciljevi također, trebaju da budu ostvarivi, inače ćete vrlo brzo osjetiti frustraciju i razočarenje.

I zapamtite da jedan mali neuspjeh nije razlog da očajavate ili potpuno odbacite planove. Ako ste odlučili da ne jedete šećer i u trenutku slabosti pojedete čitavu čokoladu, bože moj. Ništa u životu nije linearno, pa tako ni napredak. Nisu ulozi sve-ili-ništa; usponi i padovi su neminovni. Bitan je trend. Ne morate biti savršeni, samo bolji nego što ste bili jučer.

Pazite da istrajnost ne preraste u štetnu tvrdoglavost

U ostvarivanju ličnih i profesionalnih ciljeva, čovjek će uvijek nailaziti na prepreke i neuspjehe. Stoga mi je posebno stalo da podcrtam sljedeću stvar: Neuspjeh nije tragedija, niti kraj svijeta.

Znam da ovo zvuči čudno u našoj savremenoj kulturi koja posebno vrednuje istrajnost, ali odustajanje od zacrtanog cilja je bolje nego da vas njegovo neostvarivanje kontinuirano deprimira.

Volio bih vam reći da stisnete zube i gurate naprijed, ali sve veći broj istraživanja ukazuje na koristi prilagođavanja ciljeva, bilo da postavljate nove ili usklađujete postojeće kako bi oni postali ostvariviji.

Od tvrdoglavog ganjanja ciljeva, koji iz ovih ili onih razloga postaju sve teži ili nedostižniji, nemate apsolutno ništa. Ne samo što ih nećete ostvariti, već će frustracija i nezadovoljstvo ugroziti i vaše svakodnevno funkcionisanje i kvalitet života. Odustajanje može biti korisno za vaše buduće ciljeve, posebno onda kada vam pruži predah i priliku da se s novim žarom i elanom bacite na druge.

Naučnici su taj predah uporedili s ventilom za ispuštanje pritiska. Znajte da prilagođavane ciljeva vlastitim sposobnostima i novim okolnostima nije znak slabosti, već snage i zrelosti.

Znajte da puno toga radi protiv vas

Teško da možete ostvariti ijedan cilj u životu bez samokontrole. Ta sposobnost da odolite iskušenjima, ne samo što će vas učiniti uspješnijim, već dokazano sretnijim, bogatijim i zadovoljnijim ljudima. Volio bih vam reći da je samokontrola stvar snage volje, ali nažalost nije. Iako težimo tome da budemo vladari svoje sudbine, jedno veliko istraživanje provedeno na 30.000 blizanaca je prije par godina pokazalo da je razlika u samokontroli većinski genetski određena.
Puno toga u životu, nažalost, radi protiv nas, pa pazite da ne budete isuviše grubi i strogi prema sebi.

Nova godina zaista pruža priliku da okrenete novi list. Želim vam puno strpljenja u sticanju novih navika, volje da istrajete i mudrosti da shvatite kada je vrijeme da prilagodite ciljeve.

Živjeli!