Nuklearni otpad nije jedina prijetnja: Toksične vode s dvije deponije zagađuju Unu

Nuklearni otpad koji bi se mogao odlagati na Trgovskoj gori, na granici Hrvatske i Bosne i Hercegovine, nije jedina prijetnja za rijeku Unu i njen ekosistem.

Hrvatska o odlaganju nuklearnog otpada u blizini granice s BiH

Naime, umjesto planirane regionalne sanitarne deponije gdje bi bio zbrinut otpad svih općina Unsko-Sanskog Kantona, nakon trinaest godina nerada i neodgovornosti nadležnih vlasti, od federacije preko kantona do općina, na kraju smo dobili dvije velike, potpuno neuređene deponije čije visokotoksične procjedne vode zagađuju rijeku Unu, dijelom čak i unutar teritorije samog Nacionalnog parka Una, rekao je za Radiosarajevo.ba Anes Podić iz Udruženja "Eko akcija"

Kako je naveo Podić, prva deponija se nalazi iznad Ripča, na području Gorjevca, gdje se duže od dvije decenije odlaže otpad koji dolazi uglavnom sa područja Bihaća. Deponija se nalazi na samom rubu Nacionalnog parka "Una" i svega pet kilometara daleko od Une. 

"Deponija ne zadovoljava ni minimalne uslove. Procjedne vode sa ove deponije završavaju direktno u rijeci", naveo je Podić.

Druga deponija Meždre-Vlaški Do, koja je također direktna prijetnja za rijeku Unu, nalazi se na području općine Bosanska Krupa, svega 2000 metara daleko od Une.

"Ovdje otpad odlažu tri općine: Bosanska Krupa, Bužim i Cazin. Kao i bihaćka deponija, ni deponija Meždre-Vlaški Do ne zadovoljava ni minimalne sanitarne uslove, njene procjedne vode također na kraju završavaju u Uni, i to uzvodno od područja na kom se crpi voda za potrebe vodovoda koji snabdijeva stanovnike Bosanske Krupe", rekao je Anes Podić za Radiosarajevo.ba.

Podić je naveo i kako od devet miliona maraka koliko je potrebno za uređenje deponije, ove godine je za tu namjenu Federalno ministarstvo turizma i okoliša odvojilo tek 54.000 KM.

Naime, projekat nikada nije realiziran zbog nemogućnosti da se odredi jedinstvena lokacija gdje će se nalaziti deponija, a započet je prije 13 godina i Svjetska banka je u te svrhe odobrila kredit od pet miliona maraka.

USK: Do 2029. će vraćati milion dolara duga za deponiju koje nema

Projekt kojim je USK trebao dobiti deponiju za odlaganje čvrstog otpada definitivno je zaustavljen prošle godine brisanjem poduzeća Regionalne deponije iz sudskog registra. Ostali su samo enormni dugovi kroz kreditna zaduživanja, kojima je Vlada USK dala garancije. Tako će se onaj prvi kredit od milion dolara plus kamate vraćati od 2012. sve do 2029. godine. Uz ovo, nužno je otplatiti i 700.000 maraka od drugog kredita iz 2014. godine, iz kojeg je na sreću povučena samo trećina sredstava.

Inače, kredit kojim je finansiran projekat propale regionalne deponije Vlada USK će vraćati sve do 2029. godine. Prema finansijskom izvještaju, do sada je u realizaciju tog projekta utrošeno 2,3 miliona maraka, jer je toliko sredstava povučeno iz pomenutog kredita. Novac je potrošen za izradu potrebne dokumentacije te za plate i doprinose zaposlenih u preduzeću "Regionalna deponija USK", koje je u međuvremenu ugašeno.

Rate za ove dugove neće se vraćati iz budžeta resornog ministartsva već iz namjenskih sredstava od ekoloških naknada. Tako će se umjesto uobičajenih milion maraka, koji se kroz razne projekte vrate lokalnim zajednicama, sad skoro 200.000 odvajati za nikad realiziranu deponiju.

Iako su na sjednici 16. aprila 2019. godine ministri postavili pitanje odgovornosti za ovo, neizvjesno je da li će do tog i doći. 

Katastrofalni rezultati: U vodi 138 bh. općina pronađen kancerogeni herbicid

Podsjećamo, rezultati istraživanja Centra za životnu sredinu iz Banje Luke pokazali su da samo vodotoci oko rijeke Une u cijeloj BiH nisu zatrovani glifosatom, hemikalijom za kontrolu korova i otrovnog hrasta. No čini se da jesu visokotoksičnim procjednim vodama, što je poražavajuće.

S druge strane, Republika Hrvatska planira graditi odlagalište radioaktivnog i nuklearnog otpada na Trgovskoj gori, na samoj granici s Bosnom i Hercegovinom.

Naime, pored reakcija samih građana i eksperata iz Hrvatske i Bosne i Hercegovine u prethodnom periodu, Hrvatska bi ovim činom mogla prekršiti ESPOO konvenciju o procjeni okolinskih uticaja u prekograničnom kontekstu, jer je pri izradi Studije uticaja na okolinu propustila uzeti u obzir uticaj na okolinu i stanovnike BiH. 

Ova deponija direktno ugrožava rijeku Unu, a zatim oko 300.000 građana Bosne i Hercegovine, najviše stanovnike općine Novi Grad.

U Sarajevu su 29. jula održani i protesti ispred Ambasade Hrvatske zbog odluke Hrvatske da gradi deponiju nuklearnog i radioaktivnog otpada na granici sa Bosnom i Hercegovinom.

Protesti u Sarajevu: Hrvatska, poštuj živote svojih susjeda

Konačna odluka o gradnji deponije će biti donesena u septembru 2019. godine.