Novinari kao svjedoci u Haagu: "Kad čovjek priča istinu, uvijek priča istinu"

Piše: Faruk Vele

Panelom "Novinari i novinarke kao svjedoci pred Haškim tribunalom" završena je međunarodna konferencija o ulozi i zastupljenosti medija kao dokaza, te novinara i novinarki kao svjedoka pred Međunarodnim krivičnim sudom za bivšu Jugoslaviju (MKSJ).

Konferenciju je jutros otvorio razgovor na temu iskustava ratnog izvještavanja iz BiH i regije, uključujući i osvrt na sadašnje okruženje i rat u Ukrajini. Drugi popodnevni panel se fokusirao na pitanje kako se mediji koriste na sudu i koja je vrijednost medija kao dokaza.

Trending

Brojna poznata lica u Skenderiji: S tribina navijaju Mirela Bećirović i Razija Mujanović

Na trećem, završnom panelu novinari, koji su svjedočili pred Tribunalom, razgovarali su o svojoj odluci da svjedoče, pripremama za svjedočenje, reakcijama profesionalne zajednice te dilemama koje su imali…

Ugledni novinari

Učesnici/e panela bili su Antony Birtley, Alija Lizde, Florence Hartmann, Jacky Rowland, Sead Omeragić i Zlatko Dizdarević.

Moderator panela Tihomir Loza (SEENPM).

Loza je na početku konstatirao da je ovo bilo prvi put da se sud u tolikoj mjeri oslanja ne samo na medijske izvještaje nego i na svjedočenja novinara u sudnici. To je centralni dio projekta Mediacentra oko kojeg se odvija konferencija.

Prema riječima Zlatka Dizdarevića, namjera projekta "Novinari i novinarke kao svjedoci pred Haškim tribunalom", iza kojeg stoji Mediacentar, a u kojem je i sam učestvovao, nije da se školski ili akademski poredaju teorija, viđenja i zaključci.

"Ono što smatram posebno značajnim što se projekta Mediacentra tiče, što ostaje historijski dokumentovan dokaz o zbivanjima s kraja 20. vijeka. Ali je u velikom poslu učinjeno dosta da bi se istina i činjenice sačuvale“, rekao je Dizdarević.

Novinari Antony Birtley, nagrađivani novinar s višedecenijskim iskustvom, jedini novinar koji je ušao u Srebrenicu 1993. godine, te Jacky Rowland, nagrađivana novinarka koja je radila za BBC, Al Jazeeru, The Guardian, The Economist, CBS, NPR, CBC i druge, govorili su o svojim iskustvima u BiH. Također, prisjetili su se reakcija na odluku da svjedoče pred tribunalom.

Poznata francuska novinarka i bivša glasnogovornica Haškog tribunala Florence Hartmann s prisutnima je podijelila svoje iskustvo svjedočenja pred Haškim tribunalom. On je kazala da je posjećivala sve strane u sukobu devedesetih, pa je tako i direktno svjedočila prisustvu Vojske Jugoslavije u BiH, o vezama VRS i Vojske Jugoslavije.

Govorila je i u slučaju ratnog zločinca Veselina Šljivančanina i zločinima na Ovčari.

Putevi pakla novinara-logoraša Alije Lizde

Posebno je bilo zanimljivo izlaganje Alije Lizde, mostarskog novinara i urednika. On je kazao da je njegovo iskustvo specifično, jer je bio novinar, ali i logoraš, te je kao logoraš i svjedočio u Haškom tribunalu. Konkretno u slučaju "Prlić i ostali".

"Kao novinar sam zatvoren u logor, kao urednik Radnog studija Mostar, Radija BiH. Vođen sam u logore u gotovo svim općinama u Hercegovini. Proveo sam u logoru 200 dana, a prošao sam i pakao Dretelja. Kada sam jedno prilikom imao namjeru da bježim, jedan logoraš mi je rekao: 'Kako je dobro, Lizde, što ti ideš s nama, ti ćeš jednog dana o ovome govorit, pisati'. Zapamtite: 'Kad čovjek priča istinu, uvijek priča istinu'. Neki govore da se ne sjećaju, zaboravljaju... Ja se svega sjećam. Kao što je jedan govorio: 'Ja se ničeg ne sjećam, jer ništa ne zaboravljam, pa nemam potrebe ničeg da se sjećam'", kazao je Lizde, koji je o svojim iskustvima ispisao brojne tekstove.

Opisao je kako ga je jedan od osumnjičeni iz slučaja "Prlić i ostali" kontaktirao i kazao mu da će biti svjedok. Čak i prije nego je dobio službenu obavijest. Bilo je, kaže i nemoralnih ponuda, ali je prihvatio da svjedoči, i to javno, a ne da se skriva. Mada su ga i neke kolege pitale što mu to treba?!

Opisao je svoje svjedočenje u Trbunalu, uključujući i svađu sa Slobodanom Praljkom, koji se, kao što je poznato, ubio nakon izricanja presude.

"Slušao sam danas cijenjenu advokaticu (Senku Nožicu), braniteljicu jednog osumnjičenog (osuđeni Bruno Stojić) koji je mene progonio na sve strane. Ne znam šta bi joj mogao reći... Ako neko prodaje profesiju za novac, ja poštujem. Kapa do poda, ali...", istakao je, uz ostalo, Lizde.

Također, opisao je kao mu je Berislav Pušić, jedan od osuđenih u slučaju "Prlić i ostalo", a nakon što je oslobođen 19. oktorbra 1993. godine, i to na insistiranje Svjetskog udruženja novinara i novinarskih izdavača i Centra za nezavisnost medija iz Ljubljane, rekao da ne može da ide na "onu stranu" (istočni dio Mostara), već da ga šalje u Tursku, gdje nikada nije bio! Nakon dramatičnih događaja uspio je preko Ljubljane da se vrati u Mostar.

Kaže da je Tribunal dao svoj doprinos, ali da se, nažalost, na brojnim objektima u Hercegovini, Čapljini, Posušju i drugima mogu vidjeti murali osuđenog ratnog zločinca Slobodan Praljka!

Nadalje, Zlatko Didzarević je istakao da je Haški tribunal činjenica bez koje ne bismo imali dokumentaciju o svemu onome što se dešavalo ovdje.

"S druge strane, ne mogu da ne kažem svoje osjećanje da je Hag nije postigao svoj rezultat u ime kojeg je pokrenuti, kao kao jedan od ključnih faktora pomirenja. Mi imamo činjenicu da su veliki broj zločinaca presuđenih u Hagu danas heroji, na sve strane, na cijelom prostoru BiH, Hrvatske i Srbije", dodao je.

Ko je bio uz nas?!

Sead Omeragić govorio je o dramatičnim danima prije 30 godina u Bijeljini kada je pukom slučajnošću preživio teror Željka Ražnatovića Arkana. U Semberiji se našao kao novinar Slobodne Bosne prateći delegaciju koju su predvodili Fikret Abdić i Biljana Plavšić. Prisjetio se hrabrog novinara Oslobođenja Vlade Mrkića koji se u Bijeljini direktno sukobio sa Arkanom.

"Pokazujući prijeteći prstom rekao je Arkanu da će biti ratni zločinac i da će odgovarati za ono što su uradili muslimanima. Arkan mu je uzeo ličnu kartu i vidjevši ime Vlado Mrkić, pitao: 'Jesi ti neki Hrvat?!'. Na to je Biljana Plavšić rekla: 'Srbin je, nažalost'. To je čovjek koji je u tom trenutku imao najviše hrabrosti i trebamo ga se sjećati", spomenuo je Omeragić.

Bio je svjedok u predmetima protiv Slobodana Miloševića i Momčila Krajišnika.

"Pogledajte šta se dešava u Ukrajini. Prisjetite se bosanskih gradova, to sada vidimo u Ukrajini. Niko nije bio uz nas. Niko. Bilo smo potpuno sami, ostavljeni da praktično nestanemo, u gradovima: Sarajevu, Tuzli… Sve je to bilo blokirano. Ko je tada bio uz nas?! Zvanično su okretali glavu. Cijela Evropa. Taj zvanični svijet je bio protiv nas. Ko je bio uz nas, samo ti novinari i na kraju Hag. Tužilaštvo", zaključio je Omeragić.

Konferencija je organizirana u sklopu projekta Novinarstvo kao prvi nacrt historije, koji implementira Fondacija Mediacentar, a uz finansijsku podršu Vlade Kraljevine Nizozemske kroz program MATRA.