Njemačka vapi za radnicima sa Balkana: Ovo su tražena zanimanja

Da dođe svako ko može da radi! Tako se ukratko može opisati apel Kristijana Dira, šefa poslaničke grupe Liberala u njemačkom parlamentu.

„Nakon faze gastarbajtera šezdesetih i sedamdesetih, tržište rada se zatvaralo“, rekao je Dir listu Velt. „Mora da bude obratno. Danas deviza mora da glasi: svako ko može da živi od svojih ruku, mora odmah imati dozvolu za rad."

Bio bi to uobičajeni istup jednog ekonomskog liberala, da nije dvije stvari: Liberali su sada na vlasti, zajedno sa Socijaldemokratama i Zelenima. Još važnije – izjavi Kristijana Dira prethodili su dramatični apeli iz niza branši koje naprosto ne mogu da nađu dovoljno radne snage u Njemačkoj, piše Deutsche Welle.

Trending

Poznati bh. ilustrator oduševio objavom nakon pobjede Bosne i Hercegovine nad Hrvatskom

Traže se i konobari

Slike haosa i gužvi na njemačkim aerodromima, i hiljade otkazanih letova na početku sezone ljetovanja, natjerale su Vladu da interveniše i obeća ekspresno izdavanje radnih dozvola. Jer, tokom pandemije su aerodromi i avio-kompanije otpuštali ljude, a danas im nedostaje preko sedam hiljada zaposlenih.

Još nije utihnuo vapaj iz avio-saobraćaja, a javili su se ugostitelji, eksplicitno pozivajući vlasti da im olakša dovođenje ljudi sa Zapadnog Balkana.

Relativno novi njemački zakon o doseljavanju omogućava rad svima koji nađu poslodavca – pod uslovom da su za nešto stručni. Mogu da budu računovođe ili šoferi, važno je da imaju neki papir.

Izuzetak je takozvano „zapadnobalkansko pravilo“, donijeto u jeku izbjegličke krize kada su se migrantima iz Sirije i Dalekog istoka masovno pridruživali potražioci azila iz Srbije, Makedonije ili sa Kosova.

Tada je utanačeno da godišnje 25.000 ljudi iz zemalja Zapadnog Balkana može dobiti radne dozvole u Njemačkoj, čak i kad su u pitanju nekvalifikovani radnici.

Slično kao i aerodromi, i ugostitelji u jednom periodu pandemije i lokdauna gotovo da nisu imali posla. A sada nemaju ljudstva. Celik kaže da oko 60 odsto hotela i restorana traži konobare, kuhare, sobarice.

Zato traži da Vlada još produži „zapadnobalkansko pravilo“ koje ističe krajem 2023. godine, te da ubrza izdavanje viza i radnih dozvola. Celik kaže da plate u gastronomiji rastu dvocifrenim procentom – doduše ni inflacija posljednjih mjeseci nije daleko od toga.

Isušivanje Balkana

Notorna je već žeđ njemačkog tržišta rada za majstorima svih vrsta, vozačima, ili medicinskim osobljem koje masovno dolazi iz BiH, Srbije i susjednih zemalja. Za ove potonje, prema ranijem istraživanju DW, klinike i starački domovi plaćaju posrednicima i po 15.000 eura kako bi im doveli samo jednog njegovatelja.

Kako piše nedjeljnik Cajt, manjak radne snage je takav da se ne može popuniti brzinskim akcijama poput dovođenja gastarbajtera na aerodrome kako bi spasili Nijemcima ljetovanja.

„U prvom kvartalu bilo je upražnjeno 1,74 miliona radnih mjesta, a stopa nezaposlenosti je već ispod pet posto. Iluzorno je dakle da se rupa može popuniti samo povećanjem plata i poboljšanjem uslova rada, iako su ti koraci ispravni“.

Procjene stručnjaka 

Prema procjenama stručnjaka, manjak radnika bi mogao da prebaci tri miliona do 2030. godine. Jer, takozvana generacija bejbi-bumera odlazi u penziju između 2025. i 2035. godine. Ne samo da neće raditi, nego će mnoge neko morati i da njeguje – što samo znači još veći manjak.

Nedavno je ministar rada Hubertus Hajl najavio „moderni zakon o useljavanju“ za jesen. Sva je prilika da će dolazak u Njemačku biti dodatno olakšan.

Sa druge strane, pitanje je koliko je ljudi uopšte ostalo u regionu, takvih da su spremni da idu u Njemačku. Sve češće se čuje da je tržište rada isušeno, te da regionu prijeti demografska kataklizma.