Njemačka se pita: Ko pomaže u slučaju katastrofe ili rata?

Sa ratom u Ukrajini, u Njemačkoj oživljavaju i strahovi koji su se činili suvišnim poslije Hladnog rata. Neki kupuju zalihe, a drugi se pitaju: kako država zapravo štiti svoje građane.

Koja je razlika između civilne zaštite i zaštite od katastrofa?

Civilna zaštita se širom svijeta smatra humanitarnim zadatkom i uživa posebnu zaštitu prema međunarodnom pravu.

Trending

Kosovska policija negira da je prešla granicu sa Srbijom

U civilnoj zaštiti, Savezna vlada Njemačke ima zadatak da zaštiti stanovništvo od ratnih opasnosti i ublaži posljedice rata, piše DW.

U okviru zaštite od katastrofa pokrajine su odgovorne za preventivu i zaštitu u slučaju većih nesreća i katastrofa u mirnodopskim uslovima.

Međutim, civilna zaštita i zaštita od katastrofa su dizajnirane kao „integrisani sistem pomoći". To znači da sredstva koja Savezna vlada stavlja na raspolaganje u okviru civilne zaštite - pokrajine mogu koristiti u zaštiti od katastrofa, kao i sopstvene resurse. Isto tako: u slučaju odbrane, pokrajinske organizacije aktivne u oblasti zaštite od katastrofa, stavljaju na raspolaganje svoje ljude i mogućnosti.

A šta je to samopomoć i samozaštita?

U slučaju teške katastrofe ili katastrofe koja pogodi veliki dio zemlje, ne može se pomoći svima u isto vrijeme. Građani bi zato trebalo da budu u stanju da premoste vrijeme do dolaska stručne pomoći - to se zove samopomoć. Kako navodi Savezni MUP, cilj je da građani znaju: kako da se ponašaju u opasnim situacijama, kako da pruže prvu pomoć i da mogu da prežive najmanje deset dana bez kupovine osnovnih potrepština i bez tekuće vode.

Samozaštita je zadatak mjesnih zajednica, komuna: radi se o zaštiti stanovništva, preduzeća i organa vlasti od opasnosti koje prijete u slučaju rata ili katastrofe. Ako dođe do oružanih sukoba, mjesna zajednica može izdati opšta uputstva o tome kako stanovništvo treba da se ponaša.

Ko konkretno štiti stanovništvo?

Na kraju krajeva, to su uglavnom volonteri: Okosnicu prevencije opasnosti čine komunalne vatrogasne jedinice, koje su obučene za zaštitu od požara, tehničku pomoć i, u nekim slučajevima, odbranu od nuklearnih, bioloških ili hemijskih opasnosti. Agencija za tehničku pomoć (THV) je takođe spremna. Postoje i humanitarne organizacije kao što su Crveni krst ili Johaniter, koje su se obavezale da će sarađivati sa pokrajinskim vladama u slučaju katastrofe. Može se zatražiti i pomoć savezne policije i oružanih snaga.

A kako se upozorava na opasnost?

Poruke upozorenja se šire preko radija i televizije, interneta i telekomunikacionih provajdera, ali i, na primjer, preko digitalnih gradskih displeja, vozilima sa spoljnim zvučnicima ili preko njemačke željeznice. Osim toga, postoji i aplikacija „NINA" Savezne kancelarije za civilnu zaštitu i pomoć u katastrofama, koja upozorava na opasnosti i daje savjete za hitne slučajeve širom Njemačke.

Sirene već odavno ne postoje svuda, što se sada smatra nedostatkom - pa je Savezna vlada 2021. pokrenula program finansiranja reaktiviranja tih uređeja.

Da li u slučaju vojnog sukoba postoje javna skloništa?

Prema Saveznom zavodu za poslove sa nekretninama, u Njemačkoj više ne postoje javna skloništa.

Nakon završetka Hladnog rata, bezbjednosna situacija je ponovo procijenjena - i takva skloništa su okarakterisana kao suvišna, jer ne nude nikakvu zaštitu od prijetnji kao što su klimatske promjene, prirodne katastrofe i terorizam. Pored toga, protiv javnih skloništa govore - visoki troškovi održavanja i vrlo kratko vrijeme upozorenja u slučaju napada.

A šta je sa hranom?

Savezni zavod za poljoprivredu i ishranu decentralizovano skladišti pirinač, mahunarke i kondenzovano mlijeko - kao dio civilne rezerve za vanredne situacije kako bi se premostila „kratkoročna uska grla u snabdijevanju". Cilj je da se posebno u gradovima - doprinese obezbjeđivanju stanovništva najmanje jednim obrokom dnevno. Pored toga, za snebdijevanje hlebom, u „Saveznim rezervama žitarica” skladište se pšenica, raž i ovas, piše DW.