Nasilje nad ženama rijetko započinje udarcima

Nasilje nad ženama rijetko započinje udarcima. Uglavnom počinje manjim bezazlenim napadima, uvredama, naguravanjem. Fizičkom zlostavljanju prethodi vrijeđanje, razbijanje predmeta, bacanje predmeta, prijetnje. Pojedini čin nasilja nad ženom nije slučajni i izolirani događaj gubitka kontrole. To je dio složenog modela ponašanja u kojem je nasilje sastavi dio dinamike odnosa.

INFOGRAFIKA: Ciklični krug nasilja nad ženama

Prema definiciji UN-a, pod nasiljem nad ženama podrazumijeva se „svaki akt nasilja zasnovan na pripadnosti spolu, koji dovodi ili može dovesti do fizičke, seksualne ili psihološke povrede ili patnje žene, uključujući prijetnje takvim radnjama, prinudu ili arbitrarno oduzimanje prava na slobodu bez obzira na to da li se to događa u javnom ili u privatnom životu.“ (United Nations, Declaration on the Elimination of Violence Against Women, str.6).

Nasilje u porodici manifestira se kao:

• Fizičko nasilje koje uključuje; guranje, šamaranje, premlaćivanje, čupanje kose, udaranje rukama, nogama i raznim predmetima, nanošenje povreda različitim vrstama oružja i raznim predmetima kao i opekotine. Fizičko nasilje obuhvata širok dijapazon pojmova, ali im je zajednički pokazatelj napad na fizički integritet žrtve, odnosno žrtava. Tragovi nasilja su modrice, ožiljci, opekotine, krvarenja (unutrašnja i vanjska), prijelomi kostiju i ostale fizičke povrede.

• Psihičko nasilje se odnosi na oblike zlostavljanja s ciljem prezentiranja moći i kontrole nad žrtvom kroz razne zabrane, ponižavanja, potcjenjivanje, ismijavanje u javnosti, izolaciju, prijetnje, uvrede, ucjene, obezvređivanje, kontrolu kretanja, ograničavanje socijalnih komunikacija, pretjeranu ljubomoru i dr. Tragovi nasilja nisu vidljivi kao kod fizičkog nasilja, ali su zato posljedice dalekosežne i dovode do razaranja strukture ličnosti. Žrtva se povremeno povlači u sebe, gubi osjećaj vlastite vrijednosti, postaje aktivno tupa, pada u depresiju. U težim slučajevima javljaju se suicidalne ideje, a mogući su i pokušaji suicida.

• Seksualno nasilje se odnosi na seksualno uznemiravanje i silovanje, odnosno primoravanje na seksualni odnos bez pristanka žrtve, na radnom mjestu, u školi, na fakultetu, na ulici i u porodici. Žrtve su prisiljene na učešće u seksualnim aktivnostima, na bludne radnje koje im ne odgovaraju i koje su za njih ponižavajuće.

• Ekonomsko zlostavljanje uključuje uskraćivanje i oduzimanje finansijskih sredstava, zabrane bračnom partneru da radi, neplaćanje alimentacije ili izdržavanja, te drugi oblik ostavljanja bračnog partnera ili člana porodice bez sredstava za život.

• Socijalno nasilje predstavlja izolaciju i kontrolu nad društvenim životom. Ovaj vid nasilja se ogleda u ograničavanju komunikacije s prijateljima, rodbinom ili nekim drugim licima koja pripadaju užem krugu porodice. Zlostavljanje na ovaj način dovodi do frustracije zbog nemogućnosti komunikacije sa željenom osobom.

Nisi sama! 

Najčešći počinalac nasilja u porodici je muškarac, a najčešće žrtve su žene i djeca. Faktor rizika za nasilje u porodici ne nalazi se u obilježjima rase, klase, etničkoj i religioznoj pripadnosti, izgledu, starosti, intelektualnoj i fizičkoj sposobnosti, mjestu življenja. Nasilje u porodici se može naći u svim društvenim slojevima (Izvor: "Sprečavanje i suzbijanje nasilja u porodici u Republici Srpskoj", Gender Centar Republike Srpske).

Ukoliko ste vi ili neko iz vaše okoline žrtva nasilja u porodici, niste dužni to trpjeti. Nasilje u porodici je protuzakonito. Nasilje možete prijaviti: 

• u nadležnu policijsku upravu, odnosno na dežurni broj policije 122
• putem besplatnog SOS telefon za žrtve nasilja: 1264 u Republici Srpskoj i 1265 u Federaciji BiH