Nakon drastične mjere i blokada iz Hrvatske: Šta BiH može učiniti?

Hrvatska bi, kako je najavljeno, mogla zatvoriti pet graničnih prijelaza na granici sa Bosnom i Hercegovinom. Riječ je o prijelazima koji su ranije korišteni za tranzitni promet teretnih vozila. Prema dokumentu koji je Vanjskotrgovinska komora BiH uputila Vijeću ministara, to bi moglo izazvati ekonomske štete po tu zemlju.

Vanjskotrgovinska komora BiH izvijestila je državna tijela da susjedna Hrvatska planira prekategorizirati pet graničnih prijelaza za promet teretnih vozila: Ivanica – Gornji Brgat; Velika Kladuša – Maljevac; Brčko – Gunja; Strmica – Strmica i granični prelaz Osoje – Vinjani Gornji.

Teško je ne postaviti pitanje da li se iza ovakve odluke krije politika zvaničnog Zagreba?

Na cijeli slučaj jučer je upozorila je Bisera Turković, ministrica vanjskih poslova BiH i zamjenica predsjedavajućeg Vijeća ministara BiH. 

"Ministarstvo vanjskih poslova BiH je spremno pomoći našim privrednicima. Već smo napravili određene kontakte sa hrvatskom stranom po ovom pitanju i očekujemo da će se razgovori nastaviti kako bi se pronašlo rješenje", navela je ministrica Turković.

O tome kakve posljedice BiH može očekivati nakon najnovijeg poteza Hrvatske i šta naša zemlja može učiniti u ovakvoj situaciji za Radiosarajevo.ba govori Admir Čavalić, ekonomski analitičar, asistent na Ekonomskom fakultetu u Tuzli i direktor Udruženja "Multi".

"Ekonomski posmatrano, Hrvatska ništa ne dobiva ovom odlukom, međutim Bosna i Hercegovina sa druge strane dosta gubi. Prije svega u vezi izvoznog potencijala naše privrede (preko 70% vanjskotrgovinskih aktivnosti se veže za EU i većina toga se odnosi na tranzit preko Hrvatske). Uzimajući u obzir specifičnost našeg tranzita, nemoguće je primijeniti kontramjere. Naročito jer je riječ o internom pravilniku jedne zemlje koji indirektno (namjerno ili nenamjerno) narušava ekonomske perspektive druge", kaže Čavalić za Radiosarajevo.ba.

Ono što se, prema njegovim riječima, sada može uraditi jeste aktiviranje instrumenata (ekonomske) diplomatije i pokretanje pregovora u vezi izmjena pravilnika u smislu izuzeća za date granične prelaze.

"Ovo možemo razumjeti i kao necarinsku barijeru, što znači da treba odgovoriti u skladu sa navedenim. Barem u kratkom roku. Vjerovatno da i uključivanje EU predstavnika ima smisla i uopšteni lobi spram EU. Krši se jedan ugovor iz 2013. godine, ali i Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju koji je ključni dokument ekonomskog odnosa BiH i EU. Ova odluka dolazi u nezgodnom trenutku kada se naš izvoz oporavlja (prvi kvartal ove godine pokazuje izuzetne trendove). Bitno je navesti da se ovom odlukom u nezahvalnu poziciju stavlja privreda Unsko-sanskog kantona koji spada u red manje razvijenijih kantona (što stvara dodatne probleme)", zaključio je Čavalić.