Najmlađa majka u BiH imala je 13 godina kada je rodila dijete

Ukupno 158 beba prošle godine na svijet su donijele maloljetnice, a najmlađa majka, prema podacima Agencije za statistiku BiH, imala je samo 13 godina.

Najviše beba, njih 105, kada je riječ o maloljetničkim trudnoćama, lani su rodile sedamnaestogodišnjakinje, dok su šesnaestogodišnjakinje rodile 36 živorođene djece.

Specijalistkinja ginekologije i akušerstva Vesna Ćurić iz klinike Medico-S Banja Luka kaže da su maloljetničke trudnoće rizične budući da se nije završilo fizičko, ali ni psihičko sazrijevanje buduće majke, pišu Nezavisne novine.

Trending

Četvrti dan potrage za monstrumom: Objavljen video jezera gdje traže ubicu Emira Selimovića

"Kod maloljetničkih trudnoća povećan je rizik od spontanih pobačaja, prijevremenih porođaja te zaostatka rasta i razvoja ploda. Takođe, maloljetne trudnice često ne obavljaju redovne kontrole budući da se takve trudnoće u nemalom broju slučajeva kriju od okoline. U tom periodu su česte i polno prenosive bolesti. Ovakve infekcije u trudnoće nose povećan rizik pobačaja i prijevremenog porođaja", kaže Ćurić.

Ona ističe da kod maloljetnica još nije završen rast i razvoj organizma tako da ni materica ne dostiže punu zrelost, što povećava osjetljivost prema infekcijama, a povećana je i opterećenost krvotoka, što dovodi do razvoja gestoza, povišenog krvnog pritiska i naposljetku stanja opasnog i po majku i po dijete.

Korijen problema maloljetničkih trudnoća, prema riječima sociologa Ivana Šijakovića, potiče iz porodice.

"To su najčešće deca iz porodica gde je briga o njima veoma slaba i gde je u tom najosetljivijem tinejdžerskom odrastanju potrebna zaista velika veština da se deca usmere na pravi put. Potrebno je da se s njima razgovara, da se analizira, da se stekne njihovo poverenje. Pretpostavljam da to danas mnoge porodice ispuštaju iz vida zbog trke da prežive i da nešto zarade, pa ne vode brigu o deci", kaže Šijaković.

Šijaković dodaje da i medijski sadržaj može biti jedan od podsticaja na maloljetničku trudnoću, ali ponavlja da je porodica ta koja mora usmjeravati djecu šta da gledaju.

"Dostupnost različitih sadržaja na internetu, a naročito pornografskog, može da bude isto jedan od podsticaja da deca u tom ozbiljnom tinejdžerskom dobu budu izložena tome i da to ne znaju da razumeju", ističe Šijaković.

Psiholog Aleksandar Milić objašnjava da maloljetnici prilikom ulaska u odnose nemaju punu zrelost, niti polnu niti tjelesnu, te da tako stupaju u nešto što im je nejasno, a zatim se suoče sa posljedicama trudnoće.

"Trudnoća je svakako promjena stanja i psihičkog, i tjelesnog, i biološkog. Pošto je u pitanju mlađi uzrast, koji je još u razvoju, postoje značajne posljedice po cjelokupni razvoj, a mogu biti emocionalne, socijalne, intelektualne i, naravno, biološke", kaže Milić.

U takvim situacijama, prema riječima psihologa, bez pomoći i razumijevanja drugih, ove osobe će se suočiti sa ogromnim životnim teškoćama.

"U takvim situacijama potrebna je podrška i roditeljima i okolini, kao i da se isključi bilo kakvo ignorisanje, odbacivanje ili stigmatizacija trudnice", navodi Milić.