Muzej Hercegovine čuva začuđujuća rješenja neimara Hajrudina

Iz njih sada uče eminentni arhitekti i arheolozi. Viši kustos Muzeja Hercegovine u razgovoru kaže da je Odjel Arheološkog parka, koji je otkriven prilikom obnove Starog mosta pobudio veliki interes arhitekata i arheologa, kako iz zemlje tako i iz inozemstva, jer čuva neprocjenjive vrednote.

Arheološki odjel nalazi se u podnožju kule Tare, odnosno lijeve strane Starog mosta i djeluje u sklopu odjela Muzeja Hercegovine pod imenom 'Stari most', koji je otvoren 2006. godine, te čuva enorman broj eksponata.

"Idući po katovima posjetitelj doživi priču o historijatu grada, gradnji mosta. Svakako priča o razvoju grada je nezaobilazna kada govorimo o mostu, koji je zasigurno kamen temeljac urbanizacije ovoga Mostara kojega mi poznajemo, kao gradske cjeline“, kaže Dizdar.

Posjetitelji se mogu upoznati s razvojem trgovine zanatstva namjeni i funkciji kule Tara, a na kraju je prelijepa kružna panorama gdje posjetitelj može iz ptičje perspektive vidjeti Stari most i staru gradsku jezgru.

"Prilikom obnove Starog mosta tim ljudi arhitekata i inženjera koji je radio na ovom projektu pronašli su vrlo specifičan lokalitet 2000. godine, a to je arheološki park, koji ranije nije bio poznat javnosti. Zbog toga je dvije godine duže trajala gradnja mosta, jer taj lokalitet se morao istražiti i ispitati. Ukazala se ta cjelina i ona je zaista jedan raritet, kojim se zaista možemo ponositi“, kaže Dizdar.

Znalo se, kakao naglašava i prije rata da postoji taj lokalitet, te su istraživači polagali neke sonde, ali iz važnosti nacionalnog spomenika ništa se tu nije smjelo dirati.

"Međutim, kada je uslijed ratnih dešavanja kompletan kompleks urušen onda se moglo podrobno pristupiti istraživanju tog lokaliteta i ustanovljeno je da je tu postojao most već od prijašnjih vremena“, ističe Dizdar.

Priča o pokušajima gradnje mosta na mjestu gdje je neimar Hajrudin po nalogu sultana Sulejmana Veličanstvenog napravio remek-djelo je kako naglašava fascinantna svima koji je upoznaju.

"Ako idemo hronologijom prvi most datira iz 15 stoljeća – most Herceg Stjepana Kosače. Zatim dolaskom Osmanlija sa sultanom Fatihom ovdje se gradi čvrsti drveni most, ali kao kruna cijelog tog projekta jeste gradnja neimara Hajrudina, kamenog mosta kojeg imamo danas u renomiranom izdanju“, navodi Dizdar.

U sklopu muzeja, posjetitelji kompletnu fazu obnove i rekonstrukcije mosta dožive posjetom Odjelu Labirint uz višejezičnu video projekciju, Dnevnik graditelja.

"Ona je višejezična. Sadrži sve sekvence i proces kako je tekla gradnje mosta, problematike arhitekata, inženjera, na koje su nailazili, specifičnosti, začudnosti gradnje neimara Hajrudina, rješenja koja je iznalazio, što je čuvenim arhitektima fascinantno bilo“, kaže Dizdar.

 U sjećanje su mu se kaže urezale rečenice koje jasno govore o specifičnosti projekta.

  "Nikad u životu nismo činili namjerno pogreške kako bi riješili neki problem, jer zaista nismo znali rješenja. Ciljano smo išli da napravimo jednu grešku da vidimo kako je to arhitekta prije riješio“. Ovo su rečenice duboko urezana Dizdaru, koje kako naglašava jasno govore da su oni zaista učili od neimara Hajrudina kroz cijeli taj projekt izgradnje mosta.

 "Zbirka je enormna, pogotovo željeznička konstrukcija. Ona je jednim djelom u depandansu. Posjetitelji ovdje mogu u staklenim vitrinama vidjeti eksponate koji su pronađeni s arheološkog lokaliteta i oni su zaista interesantni. Interpretiraju i povezuju jednu cjelinu između ovih dijelova muzeja i ona je sigurno jedan od značajnijih zbirki, koje mi u novije vrijeme imamo, a sticajem okolnosti smo došli do te građe“, ističe Dizdar.

Gradnja Starog mosta je, kako naglašava, svima interesantna, od stručnjaka iz cijeloga svijeta do školaraca koji u sklopu ekskurzije organizirano dolaze iz zemlje i regije.