Uz mostove u Mostaru i Višegradu, nominacije za Perućicu i Hagadu

Od 1972. godine, kada je usvojena Konvencija za zaštitu svjetske kulturne i prirodne baštine, do danas na popis UNESCO-a upisano je 1.052 dobara (814 kulturnih, 203 prirodnih i 35 mješovitih dobara).

U skladu s Konvencijom, upisana dobra predstavljaju dio svjetske baštine s izuzetnom univerzalnom vrijednošću.

Upisana dobra iz Bosne i Hercegovine na UNESCO-ovoj Listi svjetske baštine su most Mehmed-paše Sokolovića u Višegradu,  područje Starog mosta starog grada Mostara te stećci - srednjovjekovni nadgrobni spomenici.

Komitet za svjetsku baštinu UNESCO-a, na sjednici koja je održana u Istanbulu 15. jula 2016, donio je odluku o upisu stećaka na Listu svjetske baštine.

Stećci su srednjovjekovni monolitni kameni spomenici vezani za cijelo područje današnje Bosne i Hercegovine, te dijelove Srbije, Crne Gore i Hrvatske.

Na prostoru pomenute četiri države registrirano je oko 70.000 stećaka, od čega se oko 60.000 nalazi u BiH.

Dobra iz BiH i na tentativnoj i na listi nematerijalne baštine

Dobra iz BiH koja se trenutno nalaze na tentativnoj listi su prirodno graditeljska cjelina Jajca (2006), Sarajevo - jedinstveni simbol univerzalne multikulturalnosti - trajno otvoreni grad (1997), historijsko urbano područje Počitelj (2007), prirodno i urbano područje Blagaj (2007), prirodno i historijsko područje Blidinje (2007), prirodno i historijsko područje Stolac (2007), te pećina Vjetrenica (2004).

Iz Ministarstva civilnih poslova BiH za AA je potvrđeno kako su u aprilu dostavili UNESCO-u nominaciju prašume Perućica za upis na tentativnu listu.

Kada je riječ o nematerijalnoj baštini, na Reprezentativnoj listi nematerijalne baštine čovječanstva nalazi se zmijanjski vez.

Dvije nominacije su dostavljene UNESCO-u, i to element konjičko drvozerbastvo i element branje trave ive na Ozrenu. Nominacija konjičkog drvorezbartva će se razmatrati na Komitetu za nematerijalnu baštinu  ove godine, a nominacija elementa branje trave ive na Ozrenu će se razmatrati na Komitetu za nematerijalnu baštinu sljedeće godine, potvrđeno je iz Ministarstva.

Na preliminarnoj listi nematerijalne baštine UNESCO-a trenutno se nalazi 18 elemenata iz Bosne i Hercegovine.

Državna komisija za saradnju BiH s UNESCO-om razmatrala je i podržala, te dostavila Federalnom ministarstvu kutlure i sporta inicijative za rad na nominaciji sevdalinke i Dana kosidbe na Kupresu za nominacije za Reprezentativnu listu nematerijalne baštine čovječanstva.

Krajem juna eksperti za nematerijalnu baštinu u BiH

BiH je domaćin 11. godišnjeg sastanka mreže eksperata za nematerijalnu kulturnu baštinu jugoistočne Evrope, koji će se održati u Sarajevu 27-28. juna 2017. godine,  u saradnji s Regionalnom kancelarijom UNESCO-a u Veneciji i Regionalnim centrom za nematerijalnu baštinu u Sofiji.

BiH je dostavila dvije nominacije za upis u UNESCO/Međunarodni Registar Pamćenje svijeta, rukopisnu zbirku Gazi Husrev-begove biblioteke i sarajevsku Hagadu.

Kolekcija rukopisa Gazi Husrev-begove biblioteke u Sarajevu sadrži 10.561 unikatnih rukopisa, koji su sastavni dio oko 20.000 većih i manjih djela iz islamskih nauka, orijentalnih jezika, lijepe književnosti, filozofije, logike, historije, medicine, veterinarstva, matematike, astronomije i drugih nauka. Najstariji sačuvani rukopis iz ove kolekcije datira iz 1105. godine. Mnogi rukopisi se odlikuju izvanrednom kaligrafijom i raznovrsnim ukrasima.

Sarajevska Hagada predstavlja izuzetan primjer srednjovjekovne hebrejske dekorativne umjetnosti. To je rukopis napisan na pergamentu, sa nizom vrhunskih ilustracija i spada među najpoznatije i najljepše hebrejske iluminirane rukopise iz Srednjeg vijeka u svijetu. Sarajevska Hagada je nastala sredinom 14. vijeka, pretpostavlja se u sjevernom dijelu Španije. Godine 1894. Hagadu je kupio Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine, od tadašnjeg vlasnika, porodice Koen.

Sljedeće godine je 25 godina članstva BiH u UNESCO-u i pokrenute su inicijative da taj jubilej bude obilježen.