Most: Zašto se Plenković nikada nije ogradio od Herceg-Bosne?
Tema najnovijeg Mostu Radija Slobodna Evropa bila je da li se Hrvatska miješa u unutrašnja pitanja Bosne i Hercegovine.
Sagovornici su bili Slavo Kukić, profesor Sveučilišta u Mostaru, i Davor Gjenero, politički analitičar iz Zagreba.
Bilo je riječi o tome da li najviši funkcioneri Hrvatske, nezadovoljni položajem Hrvata u Bosni i Hercegovini, vrše pritisak na Sarajevo da usvoji izmjene izbornog zakona koje predlaže rukovodstvo bosanskohercegovačkih Hrvata.
Razgovaralo se i o tome zašto su se predsjednik i premijer Hrvatske, Zoran Milanović i Andrej Plenković, sastali u Zagrebu sa Miloradom Dodikom, kakav je odnos Plenkovića prema lideru bosanskohercegovačkih Hrvata Draganu Čoviću, da li Plenković, koji se javno zalaže za evropski put Bosne i Hercegovine, interno podržava ideju o formiranju trećeg, hrvatskog entiteta u toj državi.
Zašto je hrvatsko rukovodstvo prilikom nedavne posete Hrvatskoj američkog ministra inostranih poslova Mikea Pompea pokrenulo pitanje ravnopravnosti Hrvata u Bosni i Hercegovini i da li to znači da Hrvatska želi da internacionalizuje taj problem.
Novinar Omer Karabeg: Nedavno su predsjednik i premijer Hrvatske, Zoran Milanović i Andej Plenković. primili člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine Milorada Dodika, a potom je premijer Plenković pozvao na razgovor lidera Stranke demokratske akcije Bakira Izetbegovića i lidera bosanskohercegovačkog HDZ-a Dragana Čovića. Cilj tih poziva je bio da se razgovora o položaju Hrvata u Bosni i Hercegovini jer Zagreb smatra da su oni u neravnopravnom položaju u odnosu na ostala dva naroda u Bosni i Hercegovini. Da li to doživljavate kao pritisak na Bosnu i Hercegovinu?
Slavo Kukić: Naravno da ima elemenata pritiska. Postupci hrvatskih čelnika zaslužuju osvrt. Premijer bi mogao imati suvislo objašnjenje za svoje prijeme bosanskohercegovačkih lidera. Može da kaže da se kao lider HDZ-a sastao s njima kao sa stranačkim prvacima. Ali, ako je to radio, morao ih je primiti u stranačkim prostorijama, a ne u prostorijama vlade. Čime, međutim, svoje postupke može pravdati predsjednik Milanović?
Kako, recimo, pravdati prijem Milorada Dodika jer Milanović nije stranački čelnik kao Plenković nego je šef države. I prima šefove država. On je, međutim, u ovom slučaju primio samo dio bosanskohercegovačkog Predsjedništva. Postavlja se pitanje zašto? Je li to učinio da bi ignorirao Komšića, onog kojemu je, kao čelnik hrvatskog SDP-a, 2010. davao neupitnu potporu. Što se od tada promijenilo? I ako jeste, morao bi znati da je ignoriranje Komšića ignoriranje institucije šefa bosanskohercegovačke države.
Što se tiče Dodika, to je čovjek koji dodjeljuje odličje osobi koja je u Hrvatskoj osuđena za ratne zločine, čovjek koji kvalificira Hrvatsku kao čedo NDH-azije. Dodik nije učinio ništa da vrati ijednog Hrvata na prostor Republike Srpske, a tamo ih nedostaje 150.000.
Plenkoviću i Milanoviću treba otvoreno poručiti - ne pomažite nam više, nismo mi idioti nad kojima treba bdjeti i kojima su potrebni nekakvi tutori. Imate vi i vaših problema i bavite se njima. Pustite nas da s našim sudržavljanima tražimo rješenja za naše zajedničke probleme.
Davor Gjenero: Poziv gospodinu Dodiku da dođe u Zagreb došao s Pantovčaka - od predsjednika, ne iz Banskih Dvora - iz ureda premijera. Poziv Dodiku nema nikakve veze zaštitom interesa Hrvatske ili hrvatskoga naroda u Bosni i Hercegovini već je isključivo motiviran ekonomskim interesom jednoga od Milanovićevih finansijera. U tom smislu mi smo u jako opasnoj zoni.
Kod predsjednika vlade vidimo taktičke pogreške i nespretnosti, ali u krajnjoj konsekvenci gospodin Plenković ostaje unutar onog okvira koji je, kad je riječ o odnosu prema Hrvatima u BiH, postavio predsjednik Mesić. I prije toga ste imali unutar hrvatske plitike, pa HDZ-a, skupinu ljudi koja je izbjegavala bilo kakvo poticanje razaranja Bosne i Hercegovine. Oni su jedno vrijeme bili manjinski. Plenković je uvijek bio vezan uz tu strukturu i ta struktura je danas većinska unutar vladajuće stranke.
Više o ovom razgovoru pročirtajte na OVOM linku.
Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacije za Android | iOS i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.