Najstariji most u BiH zaboravljen "spava" u sjeni smokvina drveta

Most u Klepcima povezuje dvije strane nemirne Bregave još od 16. stoljeća kada ga je izgradio hercegovački sandžak Mustafa-beg.

Pripadao je staroj Stambolskoj džadi, odnosno Carigradskom drumu, i imao je izuzetan strateško-ekonomski značaj jer je povezivao Carigrad s Bečom i Venecijom. 

"Imajući u vidu činjenicu da su na ovome mjestu otkrivene trase cesta iz ranijih perioda, vjerovatno je na mjestu današnjeg mosta postojao rimski most. Tačno vrijeme izgradnje mosta iz tog perioda nije utvrđeno", naveli su za Radiosarajevo.ba iz Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika BiH koja je 2003. godine proglasila ovaj most nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine.

Luk mosta svojom elegancijom neodoljivo podsjeća na luk Staroga mosta, a most u Klepcima je izgrađen čak 40 godina ranije - 1517. godine. Obnovljen je 150 godina kasnije kada je Šišman Ibrahim-paša u Počitelju izgradio han, medresu, hamam i obnovio džamiju.

Iako u literaturi nije poznato je li prvobitni izgled mosta promijenjen prilikom tadašnje rekonstrukcije, iz Muzeja Hercegovine za Radiosarajevo.ba navode kako je ovo jedini autentični most iz perioda Osmanskog carstva. Most u Klepcima svakako da je jedno od najznačajnijih djela osmanske arhitekture, naročito u oblasti infrastrukture.

Naime, na dijelu na kojem se nalazi most korito Bregave je široko ali s niskim obalama zbog čega je graditelj morao izidati veće kamene podzide i postaviti dugačke prilazne rampe, zbog čega luk mosta i nije tako veliki. 

"Prema pisanim izvorima, na ovom mostu postojao je natpis kome se izgubio svaki trag", navode za Radiosarajevo.ba iz Komisije.

Iako je najstariji most u BiH priznat i kao nacionalni spomenik naše države, kao i brojni drugi spomenici u BiH, izložen je stalnom propadanju.

Mostom se niko ne bavi i nema nikakvih aktivnosti na tom polju, naveo je za Radiosarajevo.ba Aner Duraković iz Muzeja Hercegovine koji ne krije ogorčenost nezainteresiranošću vlasti da čuva kulturno-historijsku baštinu koju smo naslijedili.

"Mostom se ne bave jer nije profitabilan. U njegovoj blizini se nalazi nekropola stećaka koja je također zaštićena i obnovljena, pa neka lokalna udruženja 'beru pare' na posjetama nekropoli, a moglo bi se zarađivati i na posjeti ovom mostu", rekao je Duraković. 

Na dijelu mosta na kojem se nekada nalazila kaldrma sada je izrasla trava i šiblje koje se ne uređuje, već se nepravilnim sasijecanjem samo pospješuje njegov rast. Također, kamenim blokovima iz davnina prijeti smokvino stablo koje je naraslo i obuzelo cijeli most.

No priroda nije najveća prijetnja starom kamenom mostu. U blizini mosta već 20 godina nalazi se kamenolom, pa tako preko mosta gotovo svakodnevno prolaze teretni kamioni, a prašina iz kamenoloma i vibracije kamiona dodatno utječu na urušavanje ovog mosta. Preko njega prelaze i mještani s frezama koji idu orati njivu.

Konstrukcija mosta je zbog navedenih razloga oštećena, a potvrdu da svi navedeni utjecaji škode i prijete urušavanju mosta dala je i Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika u svojoj odluci.

"Nepažnja i dugogodišnji nemar uništile su ogradu - korkaluk, vijence nad čeonim zidovima i kaldrmu. Dio korkaluka i vijenaca porušen je u razdoblju između 1957. i 1987. godine, kada su porušeni i dijelovi uzvodnih i nizvodnih krilnih zidova", naveli su iz Komisije za Radiosarajevo.ba. "Loše stanje objekta značajno pogoršava i smetlište udaljeno oko 10-15 metara od objekta, kao i samoniklo raslinje", dodaju.

Nakon svega navedenog postavlja se i pitanje zašto o mostu i dalje niko ne brine. 

Posljednji restauratorsko-konzervatorski radovi izvedeni su 1952. godine kada je izvršena rekonstrukcija kaldrme i zidića, upotrebom neodgovarajućih građevinskih materijala, u ovom slučaju cementa kao vezivnog sredstva i raznih vrsta betona.

U tom periodu u planu je bilo reguliranje korita rijeke Bregave što bi dodatno oštetilo most, pa je tada regulirala i služba zaštite spomenika, no do tad izvedeni radovi već su devastirali okruženje u kojem se mostu nalazi. Isti slučaj desio se i 1991. godine kada je rekonstruirana postojeća seoska cesta zbog čega je uništena prilazna rampa na mostu.

Iz Zavoda za zaštitu kulturno-historijskog naslijeđa Hercegovačko-neretvanskog kantona za Radiosarajevo.ba su rekli kako nisu nadležni za ovaj most jer je on zaštićen kao nacionalni spomenik. 

Iako se most nalazi u kantonu koji je pod njihovom nadležnošću, most ne obilaze jer zakonski nisu zaduženi za njega. Ne obilaze ga ni ostale institucije, a na njemu je potrebno izvršiti opsežne istraživačke radove, pregledati detaljno intrados svoda, kao i dijelove konstrukcije koji se nalaze ispod razine rijeke za vrijeme malih voda, na šta je Komisija upozoravala još 2002. godine prilikom rađenja elaborata o ovoj temi.

Zašto od tada niko ništa nije uradio, pitanje je neinteresa i nemara prema baštini koju smo naslijedili i koju smo trebali očuvati za buduće generacije. 

Most u Klepcima vjerovatno će se urušiti. I sada je već obavijen smokvama i sakriven od pogleda znatiželjnih turista ili građana.