Mala škola ateizma
Radiosarajevo.ba
Foto: radiosarajevo.ba
Povodom 18. januara, svjetskog Dana slobode religija u Mediacentru Sarajevo organizirana je javna tribina na temu Ateisti – nova manjina?
Tribinu je otvorio moderator Davor Marko, tutor na postdiplomskom programu Demokratije i ljudskih prava Centra za interdisciplinarne postdiplomske studije u Sarajevu i iznio nekoliko činjenica o ateizmu danas, kao i to da ne postoji opće prihvaćena definicija ateista.
Marko je ukazao da ateisti sami sebe smatraju manjinom, s obzirom na situaciju u državi te kako u bh. društvu, gdje je religija bitan faktor, nedostaje ovakvih tribina.
Kako navodi Marko, prema naučnim podacima, 16% ljudi u svijetu otpada na "nevjerujuće ljude", a od toga, samo 3% od njih su ateisti. U BiH je problem što nema relevantnih istraživanja koliko ima pripadnika koje religije te "nepripadnika", kao i sa pogrešnim, sekularnim interpretacijama istraživanja.
Marko još ukazao na razlike između pasivnog i aktivnog ateizma, te na često miješanje sa ateizmom.
Uvod u ateizam
Marko Antonio Brkić - direktor Inter-religijskog instituta u BiH rekao je da je "o definiciji ateizma najteže govoriti, ukoliko se izuzme definisanje religije", te navodi kako neki teoretičari smatraju da "postoji onoliko ateizama, koliko postoji i teizama".
Iz moderne perspektive, ateizam dominantno predstavlja indiferencijaciju prema pitanju transcedencije, odnosno Boga i Božijeg, navodi Brkić. Mnogi ateizam postavljaju kao pojavu unutar religije, a ne njen antipod. Antipod bi bio nihilizam.
Brkić je ateizam podijelio na tri vrste: teorijski, praktični i teološki, te je ukazao i na ključni problem ateizma koji leži u utemeljenosti moralnih počela, odnosno kako utvrditi moral iz ateističke perspektive.
Prednosti ateizma su mnogostruke, a počivaju u otvorenosti, moralnosti i univerzalnosti, što nijedna religijska tradicija ne može ponuditi.
Kontekstualizacija ateizma
Profesor Ugo Vlaisavljević govorio je o ateistima i vjernicima u javnom mnijenju, odnosno kako umiriti tabore vjernika i nevjernika te vjernika različitih religija, koji pripadnike druge religije vide kao ateiste.
"Činjenica je da se ateisti danas prikazuju kao manjine", rekao je Vlaisavljević.
Vlaisavljević je objasnio i pojam etnopolitike, gdje etnos, koji vodi politiku, vidimo kao religijsku grupu. "Religija zajednici nudi zajedničko dobro, koje zajednici omogućava da bude zajedno. To zajedničko je obuhvaćeno kao moralnost te daje vrijednosne sudove", kazao je Vlaisavljević.
"Ateisti su danas izgubili zajedničko dobro i ne može se danas pojaviti ideologija koja u osnovi ima ateizam", naveo je.
Ateizam i grupni identitet
Katarina Crnjanski, magistrica religijskih studija Centra za interdisciplinarne postdiplomske studije u Sarajevu, govorila je o pitanju grupnog identiteta - da li ateisti žele da budu manjina te da li, za razliku od drugih grupa, žele da budu grupa.
Crnjanski se još dotakla i položaja manjinskih zajednica u BiH i dodala da manjinske vjerske zajednice se u BiH pojavljuju tek u XX stoljeću.
Deklarisani ateisti u javnosti
Profesor Enver Kazaz je, kao deklarisani ateista, pojasnio da se ateisti u BiH ne mogu precizno deklarisati kao zajednica te da biti deklarisan kao ateista u javnom prostoru, snosi određeni rizik.
Kazaz je naveo da se u susjednoj Hrvatskoj 2% stanovništva deklariše kao ateisti i 3% kao agnostici, te kako se novoizabrani hrvatski predsjednik Josipović odavno deklariše kao agnostik, za razliku od Komšića, koji se isprva deklarisao kao ateist, da bi to, pod pritiskom javnosti, naglo promijenio u agnostik.
"Vrlo je teško identificirati određeni broj osoba koje bi u javnom prostoru zastupale diskurs ateizma", navodi Kazaz i dodaje kako je jedino javno deklarisanje takve zajednice javna grupa na Facebooku.
"Ateizam je antropocentrični model kulture, koji kada se uspostavi sugeriše da je veliki broj južnoslavenskih kultura uspostavljen na prosvjetiteljskom ateizmu", rekao je Kazaz.
"Biti ateist znači ne pristajati na sudjelovanje u nekoj vrsti moći", završio je Kazaz svoje izlaganje.
Vezano:
Ateisti – nova manjina?
ado, radiosarajevo.ba
Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacije za Android | iOS i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.