Carstvo ptica u BiH polako umire: Uzgajivači zamolili državu da im pomogne

Zlatko Velić, predsjednik "Ornitološkog kluba Banja Luka 1952", ljubitelj i uzgajivač ptica, kaže da je ovaj hobi u Bosni i Hercegovini pred gašenjem i da društvo to ne smije dozvoliti.

"Razlog je svima nama naočigled poznat; država kakva god da je, nema vremena da se bavi ovakvim perifernim stvarima. To je žalosno jer kad taj hobi izumre teško ga je vratiti i osposobiti da ponovo krene", ispričao je Velić.

Prema njegovim riječima, djeca i mladi žele da vide, čuju i dodirnu ptice, što je osnova za kasnije bavljenje ovim hobijem, a ukoliko ne budu imali priliku za to, nema šanse da ih jednog dana uzgajaju.

Smatra da se društvo mora izdići iznad politike kakva traje u posljednjih tridesetak godina i okrenuti se finansijama, a kada se tu postigne uspjeh, biće mnogo bolja situacija za ovaj hobi.

"Nama treba pet, šest hiljada KM godišnje. Nije to nikakav novac na državnom nivou, ali mi nemamo niti jednu banku. Borimo se svojim sredstvima, snalazimo kako znamo i umijemo i održavamo taj hobi, ali sve nas je manje i manje i ako se ovako nastavi ugasit će se ovaj hobi. Doći će na tako porazne grane da neće vrijediti nikome", kazao je Velić.

Naglasio je da su ptice ljudima zanimljive od početka svijeta i ako su postojale do sada zašto ne bi i dalje.

Velić, sada penzioner, uzgajanjem ptica - kanarinaca, štiglica i cajzli, bavi se dvanaestak godina. U dvorištu njegove porodične kuće u Banjaluci nalazi se volijera u kojoj pjevaju razne vrste kanarinaca, zeleni i plavi, te bijeli i žuti, izebela i satine. U prethodnom periodu, nakon parenja izlegli su se i mladi, a Velić je ekipi Anadolije pokazao i ženku magelan cajzli koja je ležala na sićušnim jajima. Mužjak, šareniji i atraktivniji od ženke, zbog sklonosti da polupa jaja u gnijezdu, razdvojen je u kavez pored ženkinog.

Sada Velić ima oko 200 jedinki, uključujući matično jato, a neke od njih će prodati na jesenskim izložbama koje se održavaju širom BiH i regiona. Na izložbama, osim prodaje, među ljubiteljima ptica popularna je i razmjena, a domaći uzgajivači često odlaze na izložbe u Srbiju i Hrvatsku.

"Ako neko očekuje da će zaraditi od ovog hobija, moram to nazvati hobi, pogriješit će mnogo i vrlo brzo će se razočarati. Ne može se zaraditi na ovome i ni ne treba da se zarađuje, to je ljubav i neka ostane ljubav i to je dovoljno", kazao je Velić.

Govoreći o svjetskim izložbama ptica, on kaže da si odlaske na njih mogu priuštiti malobrojni uzgajivači iz BiH. Naveo je primjer Banjaluke, u kojoj na dobrim izložbama izlagači pokažu oko 400 do 500 ptica, a na primjer u italijanskom gradu Cesena prošle godine je izloženo 70.000 ptica na jednom mjestu bez prodaje, a ako se računaju i primjerci za prodaju u pitanju je 150.000 ptica.

U prethodnim godinama dobio je niz nagrada i priznanja za uspješnost u svom hobiju.

Za uspješan uzgoj veoma je važno znanje koje stariji uzgajivači rado prenose mlađima.

"Čovjek uči dok je živ, ne može to doći preko noći i ne možete odjednom sve znati", kazao je Velić i dodao da zbog elektronskih medija mlađi uzgajivači lakše stječu potrebno znanje.

Na pitanje kako se počeo baviti ovim hobijem, Velić je objasnio da su njegovi prijatelji i porodica okrenuti prirodi.

"Imamo pse, gmizavce, kornjače, ribice. Djeca i supruga to vole, ni ja nisam drugačiji, pa sam između ostalog i ribolovac", kazao je Velić i dodao da je jedini njegov motiv bio uživanje u prirodi i druženju sa životinjama.

Za održavanje mu je potrebno sat vremena dnevno, što mu pričinjava izuzetno zadovoljstvo.

"Kada bi se neko ponudio da odradi ne bih mu dao, ja bih to ipak radio sam", rekao je Velić.

Njegov savjet drugim uzgajivačima, naročito početnicima, jeste da ne uzgajaju mnogo rasa jer je bolje uzgojiti jednu kvalitetnu pticu nego više raznovrsnih. Kvalitetnu pticu moći će prodati ili razmijeniti za drugi kvalitetan primjerak.