Lazović: Koncept dva entiteta ne može biti budućnost, hrabro krenuti ka briselskoj BiH

2
Radiosarajevo.ba
Lazović: Koncept dva entiteta ne može biti budućnost, hrabro krenuti ka briselskoj BiH
FOTO: Facebook / Miro Lazović

Miro Lazović, predsjednik Foruma parlamentaraca 1990. i ratni predsjednik Skupštine Republike Bosne i Hercegovine, u razgovoru za Radiosarajevo.ba dao je podršku "Apelu za spas Bosne i Hercegovine", dokumentu koji zajednički izrađuju demokratski orijentirani članovi posljednjeg Predsjedništva SFRJ: Stjepan Mesić iz Hrvatske, Bogić Bogićević iz Bosne i Hercegovine i Vasil Tupurkovski iz Sjeverne Makedonije.

Razgovarao: Faruk Vele

Iako je načelno, kao i prof. dr. Ivo Komšić, prije svega, za rješenja koja bi bila kreirana unutar Bosne, "znajući njihov angažman u ovom proteklom periodu, kao ideje i stavove koje s iznosili o BiH", podržao je apel velikih prijatelja BiH Stjepana Mesića i Vasila Tupurkovskog, te, naravno, našeg Bogića Bogićevića.

Potvrđeno: Navijačima FK Velež zabranjen dolazak na utakmicu protiv HŠK Zrinjski

Potvrđeno: Navijačima FK Velež zabranjen dolazak na utakmicu protiv HŠK Zrinjski

Etničke podjele

Radiosarajevo.ba: Kako vidite zasad poznate detalje "Apela za spas BiH" kojeg su izradili g. Mesić, Bogićević i Tupurkovski?

Lazović: On se u velikom naslanja na inicijative koje mi pokušavamo unutar Bosne i Hercegovine da razvijemo, kroz principe za izmjene Ustava BiH. Gotovo se podudaramo. Budućnost BiH sigurno nije u etničkim politikama, one se moraju prevazići. Već 30 godina samo zarobljeni u tim etničkim kavezima. Građanske slobode, ljudska prava su potpuno potisnuti na margine, a kroz Ustav se afirmiše etnička podjele i učvršćuje ih.

To ne može biti budućnost BiH! Dakle, ide ka konceptu individualnih ljudskih prava i sloboda na cijelom prostoru BiH, što jeste i naš cilj kroz izmjene Ustava BiH. Tako da, biće interesantno sačekati cjelovit pristup i reakcije koje će se desiti u regiji i BiH. U svakom slučaj mislim da je to neophodan dokument i da je došlo vrijeme poslije 30 godina da se koncept daytonske BiH pretvori u "briselsku BiH", a to znači državu individualnih ljudskih prava na cijelom prostoru naše zemlje.

Radiosarajevo.ba: Koliko je ideja etničkih podjela, koje ne samo da ne staju već traže nove separacije, nove podjele, o čemu svjedočimo u zadnje vrijeme, dosegnuo svoje limite? Kako obrnuti taj koncept u pozitivnom smjeru? Kako doći do evropske BiH? Je li to koncept vraćanja na izvornoj BiH bez entiteta?

Lazović: Ne treba izmišljati toplu vodu. Ja se volim prisjećati perioda prije agresije na BiH. Dakle, Socijalistička Republika BiH bila je građanska republika. Ali, u takvoj republici potpuno su bili ravnopravni bh. narodi i njihova zastupljenost bila je adekvatna na svim nivoima vlasti. Od opštine do države.

Od svih javnih institucija, preduzeća itd. uvijek su bili predstavljeni bh. narodi kroz rukovodstva tih organizacija. Treba postići samo političku volju na način da buduća BiH izražava taj građanski individualni koncept na kojem počiva EU. A da se zbog specifičnosti u kojima se BiH nalazi, tradicije, ravnopravnosti njenih naroda, predstavnici Bošnjaka, Srba, Hrvata i drugih građana budu adekvatno zastupljeni u institucijama sistema.

Da se vitalni taj nacionalni interes brani kroz institucije u Domovima naroda, ali samo na onim pitanjima koja se tiču vitalnog nacionalnog interesa. Politička volja bi se trebala postići.

S tim da mislim da bi koncept dva entiteta, tri naroda ne može biti budućnost BiH, taj koncept treba biti prevaziđen. Treba raditi na principima drugačije organizacije BiH, drugačijeg teritorijalnog ustrojstva.

Napadnuta BiH

Radiosarajevo.ba: Ali, kako doći do zemlje u kojoj su zaštićena prava građana, do BiH koja je svima komotna?

Lazović: Možda bi trebalo razgovarati o konceptu Biskupske konferencije koja je ponudila neku osnovu za buduću organizaciju BiH. Treba dosta hrabro ulaziti u te koncepte, obzirom da je budućnost BiH agresivno napadnuta proteklih mjeseci, s ciljem da ona nestane, da se podijeli ili, s porukama da nema nikakvu budućnost, koja dolazi od strane Republike Srpske.

Bosanci i Hercegovci koji žele drugačiju BiH, političke partije koje žele drugačiju, europsku, ravnopravnu BiH, trebaju hrabro izaći s projektom koji će ponuditi drugačiju organizaciju BiH nego je ova daytonska!

Radiosarajevo.ba: Imali ste priliku da se susretnete sa izvjestiocem za Balkan i zastupnikom Bundestaga, g. Adisom Ahmetovićem. Kako vodeća evropska država, Njemačka, gleda na ove procese?

Lazović: Moram reći da smo imali dug razgovor sa g. Adisom Ahmetovićem. Da sam iznenađen njegovom zrelošću, obrazovanošću, spremnošću da se uhvati u koštac s političkim problemima s kojima se suočava BiH i Balkan.

Prijatno sam iznenađen da mu je njegov otac na vrijeme sugerirsao ko smo Ivo Komšić, ja i drugi. To mi je bilo posebno zadovoljstvo. Dosta toga što smo čuli od njega, ono što smo govorili ovaj period o odbrani BiH od 1992. do danas. Otac mu je dosta govorio o BiH i ljudima koji su bili na braniku BiH. Pozitivan je odjek njegove posjete. Poruke nam je poslao govore da moramo istrajati na ovim principima i politici koju zagovaramo.

Pogotovo je dao podršku našim nastojanjima da se političke stranke i nevladine organizacije okupe u front, blok direktnih poruka koje bi išle prema EU i međunarodnoj zajednici na principima građanske BiH.

Pošto smo mi socijaldemokrati, razgovarali smo i o socijaldemokratiji, i dao je podršku onom što smo pokušavali uraditi u proteklom periodu, a to je da se socijaldemokratija na tlu BiH mora okupiti na jedno mjesto, da mora sarađivati, da mora doći do ujedinjenja.

To je komparirao sa iskustvom SPD-a. Dok se nisu ponovo okupili, nisu dobili rezultat. Tako da je dao nama podršku za ono što smo radili. Ostavio je i mogućnost susreta s nevladinim organizacijama. Ocijenio je značajnim ove tri organizacije kao što su VKBI, HNV i SGV, koje imaju nacionalne predznake, a bore se za građansku BiH.

Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacije za Android | iOS i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.

/ Najčitanije

/ Komentari

Prikaži komentare (2)

/ Povezano

/ Najnovije