Kozarac, simbol povratka: Mještani ga iz inata napravili ljepšim nego što je bio

"Ima skoro 6.000 novih krovova", kaže doktor Zlatko Škerić, Kozarčanin koji se u rodno mjesto vratio 2000. godine.

U Kozarcu, kako tvrdi doktor Škerić, nije ništa izgrađeno i napravljeno bez učešća samih građana.

Zbog broja građana, ali i velikog broja privrednih subjekata koji se u njemu nalaze, Kozarčani su 2005. godine pokrenuli inicijativu "Kozarac-opština", ali im je zahtjev odbijen, jer nisu imali urađen ekonomski elaborat.

 "Skupili smo sredstva i platili izradu ekonomskog elaborata, a činjenica je da se najveći broj novotvorenih firmi nalazi upravo u Kozarcu. Nadamo se da će imati sluha svi oni koji budu odlučivali o tome i da će upravo na osnovu ovih ekonomskih pokazatelja Kozarac postati opština", kaže Škerić. 

U Kozarcu navode da je inat napravio još ljepši i bolji Kozarac nego prije. Ističu veliku ulogu dijaspore, uz čiju pomoć, kako kažu, svi bolje žive. Tokom ljeta Kozarac je najživlji i s dolaskom dijaspore ovo mjesto oživi i doživi pravi preporod.

Mještani ponosno ističu da je njihov Kozarac najveći mali grad na svijetu, a mnogi ga zbog prelijepih, luksuznih vila zovu bosanski Beverly Hills.

U centru Kozarca izgrađeno je spomen-obilježje za 1.760 ubijenih Kozarčana u proteklom ratu. Više stotina njih se još uvijek traži i vode kao nestali.

"Više od 600 Kozarčana još uvijek nije pronađeno, a postoje i indicije da su stradale pojedine kompletne porodice. Spomen-obilježje je napravio narod Kozarca i potrošio 440.000 KM, a majke ubijenih sada imaju mjesto gdje mogu proučiti fatihu najmilijima, kao i onima koji još uvijek nisu pronađeni", navodi Škerić i dodaje da u Kozarcu ima oko desetak šehidskih mezarja, na kojima je sahranjeno više od 3.000 šehida.

U Kozarcu je obnovljen objekat ambulante porodične medicine, a u planu je izgradnja i novog vatrogasnog doma. Simbol Kozarca, stara kula, koja je stara skoro 300 godina, stoji oronula i zapuštena i čeka bolje dane za obnovu.

 Osnovna škola 'Kozarac', koju pohađa 340 učenika, jedina je u RS-u koja dio nastave izvodi po federalnom programu.

"Prije 30-ak godina ovo je bila najveća škola u bivšoj Jugoslaviji s 3.860 učenika. Uz ponovno otvaranje 2002. godine urađeni su brojni projekti oko rekonstrukcije objekta, saniranja grijanja, opremanja učionica i kabineta", kaže direktor Mirzet Mujčić.

Zahvaljujući donaciji od 40.000 KM i velikodušnosti Kozarčanina koji živi u Švedskoj opremljen je kabinet informatike, a potom su osposobljeni kabineti hemije i fizike te kabineta za muzičko vaspitanje. Rekonstruisana je i sportska dvorana, a nastava se izvodi po federalnom programu iz nacionalne grupe predmeta (bosanski jezik, istorija, geografija te priroda i društvo), dok se ostali predmeti izvode po nastavnom planu i programu Republike Srpske.

U današnjem Kozarcu, kako kažu Kozarčani, živi se dosta dobro. S optimizmom gledaju u budućnost i nadaju se da će živjeti još bolje. Vjera ih nikad nije napustila. Ističu da ovdje život nije prestao nakon rata. Naprotiv. Kozarac je sve preživio.