Konjanici iz Sarajeva krenuli put Ajvatovice

Riječ je o tradicionalnoj manifestaciji na jednom od najvećih i najstarijih muslimanskih dovišta u Europi, na kojem se svake godine okupe stotine vjernika, koji obilježavaju ovu tradiciju.

Konjanici, njih dvadesetak, jutros su i prodefilirali Baščaršijom, te kroz ulice Ferhadija i Maršala Tita. Izazvali su posebnu pažnju građana koji su s oduševljenjem posmatrali njihov prolazak starim dijelom grada.

U nedjelju ujutro, konjanici će tradicionalno krenuti ispred Handanagine džamije u Pruscu, prema Ajvaz-dedinoj stijeni, zajedno s bajraktarima, nakon čega će proći kroz stijenu. Potom slijedi učenje dove na platou Ajvatovice, gdje će biti održan i svečani program manifestacije.

Inače, Ajvatovica je duboko ukorijenjena u identitet Bošnjaka. Smještena je u podnožju planine Šuljage i udaljena sedam kilometara od starog grada Prusca. Ajvatovica je specifičnost bosanskih muslimana, jer ima autohtoni karakter.

Ne zna se pouzdano kada je prvi pohod Ajvatovici održan, ali se zna da je Ajvatovica dobila ime po Ajvaz-dedi, islamskom učenjaku i dervišu koji je u 15. vijeku u Bosnu došao s prostora današnje Turske. Nakon 1947. godine održavanje Ajvatovice bilo je zabranjeno, a tradicija je obnovljena 1990. godine. Jubilarna, 500. manifestacija održana je u junu 2010. godine.

Ajvaz-dedo, derviš i islamski učenjak koji se u 15. vijeku nastanio na prostoru današnjeg Prusca, nakon dugotrajne suše u ovom mjestu, 40 dana i 40 noći učio je dovu moleći za vodu na stjenovitom predjelu iznad kasabe. Prema predanjima o Ajvaz-dedi, četrdesetu noć od dolaska na dovište, stijena se razdvojila, a iz nje je potekla voda, koju i danas posjetioci Ajvaz-dedine stijene imaju priliku okusiti. Ajvaz-dedino dovište danas je mjesto susreta desetina hiljada muslimana iz BiH, regiona, Europe i Azije.