KS | Ko treba čistiti snijeg i led s krovova, ulica, stajališta - i kakve su kazne ako to ne učini?
U Sarajevu su proteklih dana stigle prve ovosezonske obilnije sniježne padavine, a istovremeno s njima stigla su i pitanja: ko treba čistiti snijeg i led s krovova, ispred stambenih objekata, stajališta, semafora i ulica i da li postoje sankcije ako to ne uradi?
Portal Radiosarajevo.ba tim je povodom kontaktirao KJKP RAD Sarajevo, ali i provjerio detalje Zakona o komunalnoj čistoći Kantona Sarajevo, kako bismo razjasnili ko je u glavnom gradu nadležan za čišćenje snijega, leda i održavanje ključnih javnih površina tokom zimskih mjeseci.
Ko i kako treba čistiti snijeg?
Na naše pitanje ko je nadležan za uklanjanje snijega i leda s krovova stambenih zgrada, iz KJKP RAD su pojasnili da je to obaveza upravitelja zgrada. No, citirajmo Zakon o komunalnoj čistoći precizno:
Semir Efendić za Radiosarajevo.ba: "Ideologija kojoj robuje Max Primorac učestvovala u Holokaustu"
"Uklanjanje snijega, leda i ledenica (u daljem tekstu: uklanjanje leda) iz stava (1) ovog člana vrše preduzeća ili druga pravna lica kojima je stambena zgrada povjerena na održavanje.
(3) Sa krovova poslovnih zgrada, uklanjanje snijega vrše njihovi korisnici.
(4) Sa krovova stambenih zgrada u vlasništvu građana, uklanjanje snijega vrše njihovi vlasnici.
(5) Pri uklanjanju snijega sa krovova moraju se upozoriti prolaznici na opasnost, ne smije se oštećivati zračna mreža, a skinuti snijeg mora se ukloniti, tako da ne ometa saobraćaj na kolovozu i pješačkim stazama."
Pitali smo i ko je odgovoran za čišćenje gradskih ulica i trotoara. Iz RAD-a su naveli da općine preciziraju koje se javne površine unose u plan zimskog održavanja. Zimska služba KJKP RAD tokom sezone 2025/2026 zadužena je za trotoare, mostove, stepenice i ostale javno-prometne površine u Starom Gradu, Centru i Novom Sarajevu, ali samo onih lokacija koje su uključene u zvanični plan općina.
Dodajmo i sljedeće - ponovo se vraćamo na Zakon o komunalnoj čistoći Kantona Sarajevo koji kaže: uklanjanje snijega s javnih površina u nadležnosti je komunalnih preduzeća, ali sa ostalih površina odgovorni su oni koji ih koriste ili kojima su te površine povjerene na upravljanje.
Zakon navodi: "Uklanjanje snijega i posipanje pristupnih puteva i pločnika oko zgrade na površini koja nije javna vrši preduzeće ili drugo pravno lice kojima je zgrada povjerena na upravljanje i održavanje; Uklanjanje snijega sa pločnika i posipanje pločnika ispred stambenih zgrada u vlasništvu građana, vrše vlasnici tih zgrada; Uklanjanje snijega sa pločnika i pristupnih puteva i posipanje pločnika i pristupnih puteva poslovnih zgrada i poslovnih prostorija koje se nalaze u stambenim zgradama kao i slobodnostojećih objekata vrše korisnici poslovnih zgrada, prostorija i slobodnostojećih objekata."
Nadalje, obaveze su posebno precizirane: upravitelji zgrada dužni su da čiste i posipaju pristupne puteve i pločnike oko zgrade na površinama koje nisu javne. Vlasnici stambenih zgrada moraju čistiti pločnik i posipati ga ispred svojih kuća. Korisnici poslovnih prostora bilo da se radi o lokalima u zgradama ili slobodnostojećim objektima dužni su da očiste i posipaju pločnik i pristupne staze ispred svojih ulaza. Isto važi i za izvođače radova na gradilištima.
Zanimljivo je i sljedeće: uklonjeni snijeg sa kolovoza, pločnika i drugih javnih površina sakuplja se u gomile na ivici kolovoza, odnosno pločnika, tako da se ne zatrpavaju slivnici, oluci i rigoli; Zabranjeno je iznositi snijeg iz dvorišta na kolovoz i pločnike; Mjesto za deponovanje uklonjenog snijega, određuje općinski organ nadležan za komunalne poslove.
Ko čisti semafore?
Pitali smo i ko čisti saobraćajne znakove i semafore tokom zimskih uslova. KJKP RAD naglašava da nije nadležan za te poslove. Za precizne informacije preporučuju obraćanje nadležnim ministarstvima – Ministarstvu saobraćaja KS ili Ministarstvu komunalne privrede, infrastrukture, prostornog uređenja i zaštite okoliša KS.
Na pitanje ko održava autobuska, tramvajska i trolejbuska stajališta, odgovoreno nam je da je, prema Zakonu o komunalnoj čistoći, korisnik površine dužan da je održava. Dakle, operateri javnog prijevoza i taksi stajališta sami su odgovorni za čišćenje i održavanje svojih površina ili mogu angažovati treće lice.
Kada je riječ o parkovima, igralištima i zelenim površinama, iz RAD-a navode da te poslove obavljaju preduzeća specijalizovana za tu djelatnost, najčešće komunalna preduzeća lokalnih zajednica ili KJKP PARK. KJKP RAD takve poslove obavlja samo na području Općine Ilijaš, i to na definisanim površinama.
Ko nadgleda hitne intervencije?
Upitali smo ko kontroliše hitne intervencije kada su saobraćajnice klizave ili blokirane. Iz RAD-a pojašnjavaju da nadzor obavlja općina kao investitor, preko svog nadzornog organa. Izvođači radova svakodnevno dostavljaju izvještaje, a tek nakon verifikacije nadzora odobrava se isplata za izvršene poslove.
Na pitanje gdje građani mogu prijaviti hitne probleme, u RAD-u navode da su na njihovoj web stranici dostupni svi kontakti po službama, te da građani mogu direktno pozvati odgovorne službe za sve informacije.
Za čišćenje mostova i tunela istaknuto je da to zavisi od kategorizacije saobraćajnica - lokalne, kantonalne, regionalne ili magistralne. Svaka institucija pravi vlastiti plan zimskog održavanja i bira izvođača koji realizuje radove.
Kako se građani obavještavaju o opasnim zimskim uslovima?
Pitali smo i postoje li specifične mjere obavještavanja stanovništva. U RAD-u kažu da se građani upozoravaju putem komunikacijskih kanala na osnovu informacija službi poput Civilne zaštite, kao i drugih nadležnih institucija koje izdaju upozorenja i obavještenja.
Na kraju smo tražili odgovor na pitanje ko koordinira sve aktivnosti zimskog održavanja. Iz RAD-a poručuju da se kompletna zimska služba realizuje prema planu i programu potpisanom sa općinama i Direkcijom za puteve KS. Pored službi, u koordinaciju je uključena i Uprava preduzeća.
Kolike su kazne?
Prema Zakonu, ali i navodima Kantonalne inspekcije, koji su na pitanje detaljno odgovorili još 2019, kazne su sljedeće:
"Za ovu vrstu prekršaja određene su novčane kazne koje za fizičko lice iznose od 100,00 do 1.500,00 KM, za obrtnike od 500 do 2.500,00 KM , za pravna lica od 1.000,00 do 6.000,00 KM, a za odgovorno lice u pravnom licu od 500,00 do 2.000,00 KM.
Napominjemo građane da uočene nepravilnosti, koje se odnose na nepoštivanje ove zakonske obaveze, mogu prijaviti na Eko-telefon 66 00 00."
Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacije za Android | iOS i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.