Klimatolog otkriva: Tek nas očekuju ekstremi, ovo sada je kao tizer za film
Klimatolog, profesor dr Vladimir Đurđević izjavio je za N1 Srbija da sadašnje stanje sa velikim brojem toplotnih talasa u Evropi i kod nas tokom ljeta "nije završena stvar po pitanju klimatskih promjena" i da ćemo se u narednih 30 godina zagrijati najmanje za još jedan stepen.
“Ovo što nam se dešava je poput tizera za film koji ćemo da gledamo za 20-tak godina, gledamo prve obrise najekstremnijih stvari koje će u budućnosti da postanu neka vrsta nove normale, a očekuju nas mnogo veći ekstremi nego danas”, rekao je Đurđević u “Danu uživo N1 Srbija”.
On je naglasio da sada ljeti imamo mnogo više toplih dana nego ranije i da su se ona značajno ugrijala. Ljeto je za 2,5 stepeni toplije kod nas nego prije, a u toku ovog juna u pojedinim gradovima Srbije bilo je 30 takozvanih ljetnjih dana kada temperatura prelazi 25. stepeni, a prosjek tih dana prije 30-40 godina bio je 20. Dakle, ovog juna ih imamo deset više.
Bezobrazno ili ne | Cijene kafe u ugostiteljskim objektima u Bosni i Hercegovini i do 5 maraka
Nedim Sladić upozorava bh. građane: 'Rizik je iz dana u dan sve veći'
Sa druge strane, zime su, kako kaže Đurđević, postale blaže, manje su se ugrijale.
On je istakao da kada prebrojavamo cijelu godinu ljetnjih dana imamo 30 i 40 više nego ranije, tako da smo „dobili cijeli jedan mjesec“, kao da se ljeto proširilo i čini nam se da iz ljeta uđemo pravo u zimu.
Jedna od negativnih manifestacija prosječne zagrijanosti planete su i toplotni talasi koji mogu da budu opasni po zdravlje, kaže klimatolog.
Đurđević dodaje i da očekuje da se ljudi vremenom naviknu na temperaturne ekstreme i da su oni već malo naviknuti na pretopla ljeta. Podsjeća da su u prošlosti ljeta bila znatno hladnija prije nego što smo počeli da živimo u punom kapacitetu klimatske promjene.
„Globalno, klima je promjenjena. Planeta je toplija za jedan stepen i tih jedan stepen su pokretači svega – i intenzivnih padavina i toplotnih talasa, imamo ih nekoliko puta više nego 70-tih, 80-tih godina prošlog vijeka. Tada je bilo godina kad nije bilo nijednog toplotnog talasa, a sada ih imamo tri – četiri“, navodi klimatolog.
Prema njegovim riječima, ljudi su se već privikli na to, dok nismo blizu 40 stepeni i prihvataju temperture tako da smo se privikli, ali bi trebalo sistematičnije da se bavimo time, da imamo sisteme koji bi na bolji način informisali građane o problemima vezanim za toplotne talase, pogotovo za one koji nemaju klima uređaje. Đurđević upozorava da u takvim okolnostima rizične grupe stanovništva mogu da stradaju.
„Prilagođavanje klimatskim promjenama je ozbiljna tema. Nije se stvar završila. U narednih 30 godina ćemo se zagrijati najmanje za još jedan stepen“, rekao je Đurđević.
On navodi da kod nas nema strogih pravila i nije ustaljena vrsta rutine da kod toplotnih talasa postoji posebna vrsta upozorenja. Đurđević kaže da postoje posebno ranjive grupe – stari ljudi sa hroničnim bolestima, pogotovo kardiovaskularnim ili dijabetesom. Podsjeća da je 2003. godine u toplotnom talasu u Evropi bilo preko 30.000 stradalih, a da je i kod nas 2007. godine tokom toplotnog talasa povećana smrtost za 75 posto kod starijih osoba.
Đurđević upozorava da u Srbiji nema sistematskog rješenja da se rizične grupe zaštite, da postoje samo upozorenja kroz meteolarm. Međutim, evropske zemlje imaju sofisticirane sisteme za to, a u zapadnim zemljama i tržni centri ili sportske hale služe kao lokacije gdje ljudi koji nemaju klima uređaje mogu da provedu dan ili noć.
Ako toplotni talas traje preko 6, 7 i 8 danas akumulacija toplote pogotovo tokom noći, ostavlja posljedice i to je ozbiljan pritisak na zdravlje jer ne uspjevate da prođete ciklus regeneracije tokom noći i ujutru budete sve umorniji, ističe klimatolog.
Opasan toplinski val kreće se prema BiH i regionu, temperature sve bliže 40°C
Povodom požara koji su već počeli da bukte Evropom, Đurđević kaže da je ova godina rizična po pitanju požara, a da je gledajući trenutne materijale, istočna Srbija ugroženija od zapadne.
I period pred nama biće 15 dana bez padavina te bi tada trebalo da vodimo računa.
„Ovo ljeto liči na 2012. godinu po pitanju deficita padavina i temperaturnih ekstrema“, rekao je Đurđević i dodao da bi više drveća i šume u gradu pomoglo da kada meteorolozi objave da je 36 stepeni „bude stvarno 36“.
On je naglasio i da su velika stabla i neka vrsta sunđera i da kada imamo kišu dio vode ostane u krošnji i na lišću a tek kasnije se ocijedi.
Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacije za Android | iOS i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.
/ Najčitanije
/ Komentari
/ Povezano
/ Najnovije
