Kalin hadži-Alijina džamija bila je jedna od najljepših u Sarajevu

"Građena od čerpića, a prekrivena ćeramidom i sa kamenom munarom, kao i sa drvenim enterijerom i gvozdenim prozorima, te minberom od ćursa, smatrala se najljepšom u gradu", ispričao je za Radiosarajevo.ba arheolog Adnan Muftarević.

Tadašnja mahala bila je popularna kao Čajirdžik mahala, što na turskom jeziku znači mala livada. 

Muftarević nam je ispričao kako je džamija izgrađena 1535. godine, a srušena 1947. godine. Njen izgled zna se zahvaljujući staroj slici koju je naslikao jedan Srbin iz nekadašnjeg Sarajeva koji je u trenutku rušenja džamije naišao i sažalio se zbog rušenja tako lijepog objekta, stoga je na komadu papira naslikao džamiju. Njegova slika danas se čuva u Muzeju Sarajeva.

Džamija se sa svojim dvorištem prostirala do obala Miljacke, ali je na većem dijelu njenog dvorišta izgrađena zgrada Pošte te stambene zgrade.

Arheološka istraživanja na ovom lokalitetu radit će se treći put. Priča o radovima stara je deset godina. Najprije su arheolozi Zemaljskog muzeja na ovom lokalitetu pronašli ostatke džamije, dok su arheolozi Muzeja Sarajevo tamo pronašli ostatke mekteba.

"Na lokalitetu parka Kalin hadži Alijine džamije u Sarajevu, smještenom između ulica Kulovića i Branilaca Sarajeva, uskoro započinju radovi na arheološkom istraživanju", potvrđeno nam je iz Općine Centar.

Iz Općine Centar su naveli kako je zbog potreba istraživanja i sigurnosnih razloga na ovom lokalitetu postavljena zaštitna ograda.

Na zaštitnoj ogradi postavljen je i projekt kojim je predviđen budući izgled mogućeg arheološkog parka i lokaliteta nekadašnje džamije. Projekt je radio Kantonalni zavod za zaštitu kulturno-historijskog i prirodnog naslijeđa koji je podržala Općina Centar, potvrđeno nam je iz Zavoda.

Nova saznanja rezultirala su korekcijom Idejnog projekta arheološkog parka Trg harem Kalin hadži Alijine džamije, koji je izrađen 2006. godine u Zavodu, ne mijenjajući pri tom već predloženi koncept arheološkog parka. Finalno rješenje uobličeno je 2015. godine kroz Glavni projekat pejzažne arhitekture – Arheološki park "Kalin hadži Alijine džamije", naveli su ranije iz Zavoda.

"Koncept projektnog rješenja se bazira na ideji arheološkog parka kao metodi integracije u prostorno tkivo grada, gdje se arheološko nalazište konzervira u svom izvornom okruženju  i otvara  za javnost.  Primijenjeni  su principi konzervacije postojećeg arheološkog nalaza i interpolacije novog trga metodom kontrasta. U svom vizuelnom identitetu arheološki park posjeduje dualistički karakter, kao što i samo ime govori: trg - harem. Prisustvo starog i novog  također  govori  o  dualizmu  koji  je  neizbježan  u integraciji ovog arheološkog lokaliteta. Park predstavlja “staro“ i u tom smislu se suptilnim intervencijama i metodama konzervacije naglašava sam arheološki lokalitet. Trg predstavlja “novi“ segment u ovom dualističkom odnosu i realiziran je u savremenom duhu", navodi se. 

U narednom periodu arheolozi će najprije istraživati prostor između ostataka mekteba i džamije, te se pretpostavlja da se na tom dijelu nekada nalazilo mezarje, ali će arheološka istraživanja utvrditi o kakvim ostacima je riječ na ovom lokalitetu, naveo nam je Muftarević.

S obzirom na to da se kompleks džamije nekada prostirao do rijeke Miljacke, stambene zgrade su izgrađene na arheološkom nalazištu, a moguće i na ostacima mezarja.

"Sve je moguće, no to je sada nemoguće istraživati", rekao je Muftarević.

Kako su ostaci ovog kompleksa davno iskopani, a na njihovom uređenju se nije do sada radilo ništa, Muftarević je istakao da je sa stručnog stanovišta bilo bolje da ništa nisu ni iskopavali objašnjavajući kako je zemlja najbolji konzervator, te kako su ostatke mogle iskopati buduće generacije kojima bi to bilo važno i koje bi se zanimale za istraživanje jednog dijela naše historije.