Kako zakoni u BiH tretiraju femicid i mariticid: Šta se promijenilo i šta još nedostaje?

U posljednjih nekoliko godina slučajevi rodno zasnovanih ubistava, femicida, u Bosni i Hercegovini potaknuli su intenzivnu javnu raspravu i pritisak civilnog društva za pravnim priznanjem femicida kao posebne kategorije zločina.

Na nivou BiH nema zakona koji tretira femicid kao krivično djelo. Nakon niza teških slučajeva i kampanja aktivističkih grupa, došlo je do zakonskih izmjena u Federaciji BiH koje femicid prepoznaju kao otežano, rodno motivisano ubistvo, dok se u praksi i dalje postavlja niz pitanja oko provedbe i usklađivanja sa drugim komponentama pravnog sistema.

Šta je femicid, a šta mariticid?

• Femicid: u stručnoj i pravnoj upotrebi femicid označava ubistvo žene zato što je žena, to jest, ubistvo motivisano njenim polom/rodom ili u kontekstu rodno zasnovanog nasilja (intimno-partnersko, obiteljsko ili rodno motivisano).
• Mariticid / mariticide: termin koji označava ubistvo muža od strane žene (latinica maritus = muž + -cide). U krivičnopravnim tekstovima mariticid nije uobičajeno posebno pravno krivično djelo — to se obično tretira kroz opću odredbu o ubistvu ili u okviru kvalifikacija poput ubojstva u obitelji. (definicija mariticida u lingvističkoj i kriminološkoj literaturi).

Zakonske promjene u Federaciji BiH (FBiH): Šta je uvedeno

U 2025. (postupak započet krajem 2024. i tokom 2025.) Federacija BiH je kroz izmjene Krivičnog zakona uvela posebnu kvalifikaciju za rodno zasnovano ubistvo, tretira se kao otežano/teško ubistvo ženske osobe, s propisanim težim kaznama (minimalno 10 godina zatvora u izloženim prijedlozima). Ove izmjene su rezultat višemjesečnih kampanja civilnog društva i reakcije na niz javnih, tragičnih slučajeva femicida. 

Trending

Sarajevo "prodisalo", vjetar rastjerao smog: Pogledajte očaravajuće prizore decembarske noći

U nekim fazama zakonodavni prijedlozi su se povlačili s dnevnog reda ili revidirali prije konačnog usvajanja (parlamentarni proces je bio dinamičan), ali krajnji rezultat u FBiH je prepoznavanje femicida kao posebne, otežavajuće kvalifikacije pri kaznenoj ocjeni ubistva. 

Republika Srpska (RS) i ostali pravni okviri u BiH

RS je pod pritiskom civilnog društva i međunarodnih organizacija radila na izmjenama i prijedlozima koji bi također prepoznali femicid ili unaprijedili pravnu zaštitu žena, ali status uvođenja posebne krivične odredbe varira i u RS-u su posljednjih godina bili prisutni prijedlozi i nacrti zakona, ali ne potpuno identični procesu koji je okončan u FBiH. Drugim riječima, pravna pokrivenost po entitetima nije u potpunosti usklađena. 

Zašto su izmjene napravljene: Iskustvo iz prakse

Javni pritisak nastao je nakon niza šokantnih slučajeva u kojima su žrtve bile sistemski ranjive (historija porodičnog nasilja, prijetnje, ranija prijavljivanja institucijama bez adekvatne zaštite). Organizacije za zaštitu prava žena, UN agencije i pravosudne analize ukazale su da su obećanja o zaštiti često propadala u praksi, te da sama formulacija "ubistvo" bez rodne kvalifikacije gubi mogućnost da prepozna kontekst i ponovljene obrasce nasilja. Zato su aktivisti tražili zakonsko prepoznavanje femicida, kako bi postojale strože sankcije i jasniji mehanizmi praćenja i prevencije. 

Postoje li posebne odredbe za "mariticid"?

U praksi pravnih sistema (i u BiH) ne postoji posebna, široko usvojena krivična norma koja eksplicitno naziva ili kvalifikuje "mariticid" kao zasebno djelo. Ubistvo muža od strane žene se i dalje tretira unutar opšteg krivičnog postupka za ubistvo, uz moguće okolnosti (npr. samoodbrana, otežavajuće ili olakšavajuće okolnosti), ali bez rodne specifične kvalifikacije koja bi bila pandan onome što femicid predstavlja u nekim zakonodavnim promjenama. Termin "mariticid" se uglavnom koristi u akademskim i kriminološkim tekstovima i nije bio predmet posebne zakonske promocije u BiH. 

Šta znače izmjene u praksi i koje su još slabosti?

• Pozitivan pomak: prepoznavanje femicida u FBiH kao otežanog djela šalje važnu poruku, zakon može tretirati rodno motivisano nasilje kao specifičan oblik koji zahtijeva strože kazne i širu institucionalnu reakciju.
• Problemi u primjeni: kriteriji za dokazivanje rodnog motiva ili "rodno zasnovanog" karaktera djela i dalje su izazov u sudskoj praksi, potrebna su jasna uputstva za tužilaštva, edukacija sudija i policije, te evaluacijski mehanizmi.
• Razlike unutar entiteta: ako entiteti imaju različite zakone (ili različite faze usvajanja), to otežava jedinstvenu statistiku, registar i sveobuhvatan pristup prevenciji.
• Nedostatak posebne zaštite za muškarce u terminološkom smislu: mariticid kao pojam postoji i može se koristiti u analizama i statistikama, ali zakon ne razlikuje ubistvo muža kao zasebnu kategoriju na način kako su to zakonski prepoznali femicidni prijedlozi. To znači da zakonodavstvo proizilazi iz stvarne potrebe da se adresira rodno motivisano nasilje nad ženama, što je u ovoj regiji hitno pitanje zbog učestalosti i obrasca nasilja.

Međunarodni okvir i preporuke stručnjaka

Stručnjaci podcrtavaju potrebu usklađivanja s Istanbulskom konvencijom (prevencija i borba protiv nasilja nad ženama i nasilja u porodici) i jačanje mjera prevencije, kao što su registar femicida, bolja evidencija, programi za zaštitu žrtava, hitne mjere i edukacija pravosudnih institucija. Civilne inicijative u BiH pokrenule su kampanje ("We Will Not Die in Silence" i slične) koje su snažno utjecale na političku agendu. 

Potrebni su ujednačeni entitetski standardi, bolja primjena zakona, edukacija viših sudskih i policijskih struktura, uspostava registra femicida i kontinuirana podrška žrtvama i prevenciji. Mehanizmi za praćenje provođenja zakona i transparentna statistika također su prioritet.