Jevreji danas slave Purim: Praznik poruke da u jedinstvu postoji snaga, u molitvi postoji nada

Četrnaestog dana mjeseca adara po jevrejskom kalendaru, Jevreji i Jevrejke širom svijeta obilježavaju praznik Purim.

Purim nastupa danas, 13. marta, sa zalaskom sunca i traje do idućeg dana, odnosno zalaska sunca 14. marta 2025. godine. 

Tora o ljudima kaže da je neko ko je pravedan nije onaj ko je uspio, već onaj ko je izdržao. I to stvara paradigmu da pravednost leži u pokušaju da radimo ono što je ispravno, da se dižemo nakon pada i nastavimo dalje.

Trending

Uspješno okončana prva faza projekta SPARK: Stručni žiri imao je težak zadatak

Purim je upravo praznik tog duha, duha da će unatoč preprekama i nepravdi, sve na kraju doći na svoje.

O Purimu je za portal Radiosarajevo.ba govorio Vladimir Andrle, direktor jevrejskog kulturnog društva "La Benevolencija" u Sarajevu i član Jevrejske opštine Sarajevo.

Prije oko 6h

Cyber nasilje Nije OK!

"Purim kao praznik ima značajnu religijsku i historijsku važnost u judaizmu jer obilježava spašavanje Jevreja u Perziji u vrijeme vladavine kralja Ahasvera. Purim se temelji na historijskom događaju opisanom u Esterinoj knjizi kada je persijski ministar Haman pokušao uništiti sve Jevreje u carstvu.

Zahvaljujući hrabrosti i mudrosti kraljice Estere i njenog rođaka Mordehaja ovaj plan je spriječen. 
Kralj je na kraju osudio Hamana i njegove sluge, a Jevreji su spašeni. Purim ima duboko religijsko
značenje jer podsjeća na Božiju zaštitu nad jevrejskim narodom. Božija providnost bila je ključna za spašavanje Jevreja od uništenja u Perziji. Praznik se slavi kao zahvalnost Bogu za njegovu intervenciju u spašavanju Jevreja", navodi Andrle.

Sarajevski Purim

Sarajevo ima još jedan Purim, onaj koji se obilježava kao sjećanje na solidarnost i pravdu koju su tada Sarajlije svih vjera i narodnosti iskazali.

"Sarajevski Purim je jedan jedinstven događaj sa početka 19. stoljeća koji se desio u Sarajevu a
poznat je i kao Hag aasirim ili Purim di Saraj. Bosanski valija Mehmed Ruždi – paša je 1819. 
godine zatočio jedanaest uglednih sarajevskih Jevreja, a među njima i Rav Moše Danona – jednog od najpoznatijih sarajevskih rabina, i tražio od sarajevskih Jevreja otkupninu koju nisu mogli skupiti.

Ono na što Ruždi – paša nije računao jeste otpor sarajevskih muslimana koji su u konačnici uspjeli da oslobode zatočene Jevreje ali i da valiju otjeraju iz Sarajeva. Čitav ovaj događaj je opisan u sarajevskoj Megili. Danas se ovaj događaj interpretira kao jedan od događaja koji opisuje bliske višedecenijske međukomšijske odnose i u primjeni su i danas među većim dijelom građana i građanki Bosne i Hercegovine", kaže Andrle.

Kako se slavi Purim?

Purim je praznik koji posebnu radost donosi najmlađima. Svečane odore, ali i maskiranje u različite likove kao sjećanje na mudrost Esthere. U Izraelu, za Purim vlada posebna atmosfera, ali nje ne manjka ni u sarajevskoj Jevrejskoj općini.

Organizuje se Purimsko sijelo, prave se sefardska jela kao što su burekitasi (op.a. tijesto sa mesom) i pripremaju se kolači.

No, vino u slučaju Purima nije ograničeno kao naprimjer, u slučaju Pesaha. Vino je tu da pruži komfort, sreću i da se osoba, kako Talmud nalaže, napije toliko sve dok se ne može razlikovati rečenicu 'proklet je Haman' od 'blagoslovljen je Mordechai'. 

Na čitanju Megilat Di Ester, knjige o Esteri, na svaki pomen Hamana, čuje se zaglušujuća buka čegrtaljki koje vrte svi - od najmlađih do najstarijih, a osim buke na svoje ime, Haman je dobio i kolačić koji se zove Hamantaschen (Hamanove uši, bosanski) koji su trouglastog oblika punjeni džemom. Baš kao uši nepravednog Hamana. 

Donose se pokloni, a u Bosni i Hercegovini su se isti nekada zvali i "purimluk". 

"Kao i većinu praznika, članovi i članice Jevrejske zajednice Bosne i Hercegovine slave Purim
zajedno u prostorijama Jevrejskih opština u Bosni i Hercegovini. Purimska večera je najljepša ali i
obavezna svečanost, oblače se haljine koje su u dugim zimskim noćima krojene i šivane da bi se na Purim pokazale, tu je nakit, djeca su obučena svečano. Stolovi moraju biti prepuni hrane, kolača i voća svih vrsta. Stolica mora biti više nego djece i pozvanih. To je zato što se prilikom večere ni jedna vrata u stanu ne smiju zatvoriti. Bilo ko da dođe, nepozvan, može sjesti na bilo koje mjesto i on je član obitelji.

Atmosfera je bučna i vesela. Dijele se pokloni a djeci obavezno novac. Kako je to veseli praznik, atmosfera tokom slavlja je jako pozitivna i uključuje čitanje Megilat Ester ili Esterine knjige a običaj uključuje i maskenbal", objašnjava Andrle. 

Po(r)uke za život

Kao poruku Purima, Andrle ističe da želi podijeliti poruku nade, zajedništva i radosti sa svim ljudima u Bosni i Hercegovini bez obzira na njihovu vjeru.

"Purim nas podsjeća na snagu zajedničke borbe, solidarnosti i vjeru u bolje sutra. Bez obzira na izazove s kojima se suočavamo, kada stojimo zajedno, možemo pobijediti i slaviti život.

Želim da nas ovaj praznik, ali i svaki drugi iz bilo koje druge tradicije, inspiriše da gradimo mostove, njegujemo ljubav i razumijevanje", poručuje.

I zato na Purim, ko god i gdje god bili, sjetite se svojih komšija, prijatelja i vaše zajednice s ljubavlju, njegujte dobre odnose i duh zajedno. Dovedite radost u svijet jer sa samo malo svoje svjetlosti možete odgurnuti mrak. 

Hag Purim sameah!