Jasmila Žbanić nakon projekcije filma o E. Blumu: Ljudi su plakali i od ponosa i od tuge

Uoči današnjeg svečanog otvorenja 28. Sarajevo Film Festivala, nesumnjivo jednog od istinskih bosanskohercegovačkih kulturnih brendova, sinoć je u Ljetnom kinu Coca-Cola upriličena specijalna predfestivalska projekcija radne verzije filma o Emeriku Blumu autorice Jasmile Žbanić.

Ljetno kino bilo je ispunjeno do posljednjeg mjesta, a sam događaj bio je veoma emotivan, kao za rediteljicu Žbanić, tako i brojne Sarajlije, posebno one koji poznaju veliko djelo Emerika Bluma, osnivača čuvenog „Energoinvesta“ i gradonačelnika Sarajeva. Predfestivalska projekcija kao svojevrsni eksperiment bio je bila je zaista pun pogodak Festivala, Žbanić i „Deblokade“, koja stoji iza filma.

Razgovarao: Faruk Vele

Trending

Objavljen snimak "dječije igre" u Sarajevu, komentari: "Manje pucalo u ratu"

Jutro nakon fenomenalne projekcije rediteljica Žbanić govori za portal Radiosarajevo.ba o utiscima, reakcijama, radu na filmu, velikanima poput Emerika Bluma, o tome šta je Bosna i Hercegovina mogla biti, a nije, o današnjim političarima i privrednicima, ali i aktuelnim dešavanjima u našoj zemlji…

11.08.22. 22:55

Prekrasna noć: Prikazana radna verzija filma Emerik Blum, rediteljice Jasmile Žbanić

Omađijani filmom

Radiosarajevo.ba: Uoči otvaranja SFF-a sinoć je prikazana radna verzija Vašeg filma o legendarnom direktoru „Energoinvesta“ i gradonačelniku Sarajeva Emeriku Blumu. Kakvi su Vaši utisci nakon emotivnog susreta sa sarajevskom publikom?

Žbanić: Omađijani. To je riječ koju su mnogi ljudi upotrijebili. Rekli su da su bili omađijani svim onim što su čuli i vidjeli. Blumovo vizionarstvo, genijalnost, sposobnost, inteligencija je nešto što vas potpuno opčini.

Bilo je puno suza jer se u filmu vidi kako je Bosna i Hercegovina za kratko vrijeme prešla put od devastirane zemlje nakon II svjetskog rata do napredne, uspješne, moderne zemlje.

Ljudi su plakali od ponosa što smo nekada bili takvi, što smo, zahvaljujući Blumu, bili jedan vijek ispred svog vremena a plakali su od tuge zbog ovog što smo danas.

Radiosarajevo.ba: Jedan od ciljeva prikazivanja radne verzije filma bio je i dio nastojanja da se dođe do dodatne građe kako bi film bio potpuniji, a vjerovatno i Vi uvjereniji da ćete obuhvatiti sve bitne elemente. Imate li naznaka da bi se moglo prikupiti novih zanimljivih materijala za nastavak rada na filmu?

Žbanić: Da. Puno ljudi je već spremilo materijale. A očekujemo da ćemo dobiti još više.

Napomena za sve one koji žele - da nam pišu na email adresu blum.film@gmail.com ili nas pozovu na telefon 033668559.

Izvukao nas je iz provincijske anonimnosti

Radiosarajevo.ba: Što su generalno Vaši istraživački uvid pokazali u dosadašnjem procesu rada na filmu? Negdje ste kazali kako ste imali utisak da ste bili u svemirskoj kapsuli i da je ono što su ti ljudi stvorili za kratko vrijeme posvećenog rada u porušenoj Bosni poput znanstvene fantastike. Šta možemo učiti iz ovog iskustva?

Žbanić: Blum je kroz svoju filozofija rada, morala, življenja pokazao put kako se može uspješno raditi i poslovati, a mijenjati društvo na bolje.

Kao što kažu učesnici u filmu: Izvukao nas je iz provincijske anonimnosti.

Blum je gradio, a ovi nas uništavaju

Radiosarajevo.ba: Posebno je fascinantan dio koji govori o Blumovoj brizi za čovjeka, pojedinca, za unaprjeđenje njegovog života, obrazovanja… Može li se to uopće uspoređivati sa današnjim tipom privrednika i posebno političara?

Žbanić: Blum je vodio brigu o ljudima. Danas nam odlazi obrazovani kadar ljekari, stručnjaci, radnici, mladi ljudi. Jedan vrhunski stručnjak koji ode vrijedi milione jer je to novac koji je u njega ili nju uložilo ovo društvo.

Stranke koje dominiraju zadnjih 30 godina uništavaju javno dobro, ljude. A Blum je gradio javno dobro, a ljude unapređivao i njegovao.

Bosanci i Hercegovci tada su bili veliki

Radiosarajevo.ba: Koliko Vas je frustrirala činjenica da se tako malo znalo o velikanima poput Bluma i da se sve što se dešavalo proteklih decenija nanijelo, hajmo reći, naslage prašine na njegova čuvena djela? Zašto?!

Žbanić: Politički program zadnjih 30 godina je zaboraviti kako smo živjeli zato da bi mislili da je ovo danas normalno. Ne treba se pričati i slaviti Blum koji je nakon Drugog svjetskog rata u srušenoj, nepismenoj BiH napravio stotinu firmi koje su uspješno poslovale, koje su pobjeđivale na tenderima u Americi ispred japanskih, američkih, evropskih firmi, koji su imali milijarde dolara prometa, koji su prodavali kompjuterske sisteme u Kini, davali stipendije za 2.700 ljudi godišnje, stanove za radnike, besplatna ljetovanja,… Blum je bio veliki, Bosanci i Hercegovci tada su bili veliki.

Nacionalizam, tradicionalizam, konzervatizam

Radiosarajevo.ba: Koliko je ličnost poput Bluma negdje odgovor svim onima koji žele dokazivati da je građanska, moderna Bosna i Hercegovina nemoguća misija, da ne postoji ono što bi u modernom smislu svugdje u svijetu zvalo, i zove, bosanskohercegovačkom nacijom? Zapravo, koliko insistiranjem na etnopodjelama gubimo neke buduće velikane poput Bluma?

Žbanić: Svako ko pogleda ovaj film može shvatiti zašto je to društvo funkcionisalo, a zašto ovo ne funcioniše. Odnos prema znanju, prema ljudima, prema sposobnostima, prema novom, usmjerenost na budućnost, dostojanstvo, skromnost Bluma rezultiralo je uspjehom.

Nacionalizam, tradicionalizam, konzervatizam rezultira propašću u kojoj danas živimo.

Jako sam zabrinuta za BiH

Radiosarajevo.ba: Kako vidite procese koji se u posljednje vrijeme dešavaju u našoj zemlji sa sve insistiranjem u nametanju rješenja koja su u svemu suprotna s onim što izvorna Bosna i Hercegovina i njezin duh? Koliko Vas brinu sva ta retorika i zveckanja oružjem oko BiH?

Žbanić: Jako me brinu! Pošto nemaju viziju, ideju, kreaciju današnji lideri stranaka moraju stvarati sukob. Kada se stvori sukob ili rat onda čovjek gleda da izvuče živu glavu i ne pita se zašto se nešto dešava i šta su uzorci.

Jedino što ti ljudi stvaraju je sukob jer tada se ništa ne mora proizvesti, stvoriti, nema odgovornosti jer sva odgovornost se prebacuje na drugu stranu u sukobu.

Blum je 1951, šest godina nakon rata počeo stvarati giganta.

Sedamdesetih je imao 23.000 zaposlenih, 52 fabrike, a 80tih više od 50 hiljada zaposlenih i stotinu preduzeća, fabrika, naučnih instituta.

Pogledajte gdje smo mi danas, 30 godina od početka rata. Nema nikakve vizije, nema programa razvoja. Jedina vizija koju mogu ponuditi je sukob, rat, ugroženost. Mislim da ko ima imalo mozga samo na osnovu ovih činjenica može shvatiti koliko mizerije su BiH donijele nacionalne stranke i njihov sistem vrijednosti!