Šta trebate znati o izvještaju o svjetskim katastrofama i dezinformacijama

Štetne informacije nisu samo tehnički problem, već egzistencijalna prijetnja humanitarnom radu, dok sposobnost humanitarnih aktera da djeluju zavisi isključivo od njihovog integriteta i povjerenja koje uživaju u zajednicama, navodi se u Izvještaju Međunarodne federacije društava Crvenog križa i Crvenog polumjeseca.

U Izvještaju pod nazivom "Istina, povjerenje i humanitarna akcija u doba štetnih informacija" poziva se na direktno suočavanje s prijetnjama dezinformacijama i reafirmaciju uloge humanitaraca u zaštiti ljudi i obnavljanju povjerenja u podijeljenim okruženjima.

Navodi se kako spasilačke operacije više ne mogu biti uspješne bez aktivnog upravljanja informacijama, kao i da humanitarni sektor mora preći s "puke komunikacije na izgradnju održive informacione otpornosti unutar samih zajednica".

Trending

Šta trebate znati o izvještaju o svjetskim katastrofama i dezinformacijama

"Neophodno je investirati u pouzdane sisteme koji skupljaju podatke o katastrofama i osigurati transparentnost u dodjeli sredstava. Lokalni lideri trebaju insistirati na učešću u analizi podataka i validaciji dokaza koje generišu drugi", navodi se, između ostalog, u Izvještaju.

U poglavlju "Naslijeđe balkanskih poplava 2014. i evolucija dezinformacija" navodi se kako je tokom poplava u BiH 2014. godine brzina društvenih mreža nadmašila zvaničnu komunikaciju. Navode se primjeri lažnih izvještaja o pucanju brana Modrac, kao i brane na Jablaničkom jezeru, koji su doveli su do masovne panike i nepotrebnih spontanih evakuacija u područjima koja nisu bila u neposrednoj opasnosti.

Izvještaj tretira i poplave iz oktobra 2024. godine koje su pogodile nekoliko gradova u našoj zemlji, kada je smrtno stradalo 27 ljudi, a ogroman broj infrastrukturnih objekata uništen. Navodi se kako veliki broj objekata nije obnovljen, uprkos međunarodnoj pomoći.

"Iako se većina katastrofa rješava na domaćem nivou, određene regije poput Balkana, a posebno Bosna i Hercegovina, ostaju veoma ranjive na prekogranične rizike od poplava, koji su često pogoršani političkom fragmentacijom i nedosljednom razmjenom podataka", navodi se u Izvještaju.

"Štetne informacije u ovim kontekstima često ciljaju na valjanost naučnih podataka, gdje lokalni akteri odbacuju klimatska upozorenja radi političke koristi, što dovodi do opasne nepovezanosti između tehničkih stručnjaka i opšte javnosti", dodaje se.

Prije oko 11h

Bijela kuća ima novu prognozu za kraj rata: "Rok od četiri do šest sedmica"

Postkonfliktna društva bez otpornosti na dezinformacije

U dijelu Izvještaja koji se bavi "informacionom ranjivosti" u postkonfliktnim društvima navodi se kako u okruženjima poput BiH autori dezinformacija često koriste postojeće društvene i etničke podjele kao oružje i da se tokom humanitarnih kriza često pojavljuju štetni narativi koji tvrde da se pomoć dijeli nepravedno, po etničkoj liniji.

"Naprimjer, uobičajeni su narativi koji sugerišu da jedna grupa prima ‘bolje’ zalihe pomoći ili da se međunarodna pomoć preusmjerava u ‘neprijateljske’ regije. Ovi narativi su rijetko zasnovani na činjenicama, već su dizajnirani da nagrizu povjerenje u humanitarne organizacije i državu, čineći zadatak nepristrasne dostave pomoći znatno opasnijim za volontere Crvenog krsta i Crvenog polumjeseca na terenu", navodi se u Izvještaju.

Izvještaj posebno navodi da usljed društvenih i etničkih podjela u BiH "povjerenje je krhki resurs".

"Kada dezinformacije popune vakuum koji ostave nijemi autoriteti, rezultat nije samo zbunjenost, već dugoročna erozija institucionalnog kredibiliteta", zaključuje se.

Detektor je u protekle dvije godine pisao o razočarenju žrtava poplava odnosom države, kao i komuniciranjem i transparentnošću u vezi s dodjelom refundacija, kao i raspodjelom donatorskih sredstava, ali i vođenjem istrage u vezi s kamenolomom u Jablanici.

Prije oko 10h

Puljić iz Washingtona upozorava: "Situacija izmiče kontroli, Amerikanci sve više strahuju"

Gaza i pristup internetu

U Izvještaju se detaljno obrađuje pitanje digitalnih prava pod nazivom "Navigacija kroz regulaciju, prava i društvenu otpornost". Ističe se da je slobodan i otvoren pristup internetu od suštinske važnosti, naročito tokom oružanih sukoba.

"Gašenje interneta se tretira kao ozbiljno kršenje prava jer onemogućava ljudima da traže, primaju ili dostavljaju pomoć, sprečava dijeljenje vitalnih informacija i ranih upozorenja o opasnostima i otežava humanitarnim akterima koordinaciju operacija spašavanja", navodi se u ovom poglavlju.

Lični podaci postali su "roba" koja se eksploatiše u kampanjama dezinformacija, navodi se dalje u Izvještaju, kao i da kršenja uključuju neovlašteno prikupljanje velike količine podataka s društvenih platformi bez dozvole kako bi se precizno ciljale ranjive grupe.

"Podaci se koriste za kreiranje lažnih medijskih sadržaja (deepfakes) koji mogu narušiti dostojanstvo žrtava ili izazvati paniku. Zakoni o zaštiti podataka moraju služiti kao ‘temeljna linija odbrane’ za očuvanje integriteta pojedinaca", navodi se.

Iako je regulacija sadržaja ponekad zakonita, u Izvještaju se upozorava da je neke države koriste za kršenje osnovnih prava – kako bi kontrolisale narative i ugušile kritičke glasove ili opoziciju. Odluke o tome šta se smatra "štetnim", dodaje se, često se donose bez jasne odgovornosti ili transparentnosti.

Izvještaj poziva na upravljanje umjetnom inteligencijom na bazi ljudskih prava i digitalnu inkluziju koja podrazumijeva da pristup tehnologiji i informacijama ne bude uskraćen onima koji su već najranjiviji. Posebno je akcentirana zaštita novinara i nezavisnih medija koji su, kako se navodi, ključni za otpornost društva protiv manipulacije informacijama.

Palestina služi kao jedan od centralnih primjera u Izvještaju za objašnjavanje kako štetni narativi i polarizacija direktno otežavaju rad humanitarcima na terenu i ugrožavaju bezbjednost i dostojanstvo pogođenog stanovništva.

Dokument referencira globalne kampanje (poput "Reconnect Gaza") i izvještaje o prekidima telekomunikacija (blackouts) u Gazi, navodeći ih kao direktnu prijetnju životima i digitalnim pravima. Naglašava se da je povezanost "spas, a ne luksuz" u ovakvim situacijama.

Detektor je pisao o stanovnicima Gaze koji su završili u našoj zemlji a koji su tokom izraelskih napada morali da pješače kilometrima kako bi imali pristup internetu, kao i o cenzuri društvenih mreža u vezi sa zločinima u Gazi.

Humanitarna kriza nakon napada 7. oktobra 2023. i kasnijih vojnih operacija u Gazi okarakterisana je intenzivnim binarnim uokvirivanjem u javnoj sferi – čovjek je ili uz taoce ili uz civile u Gazi.

Ovakvo binarno pozicioniranje ostavlja vrlo malo prostora za neutralno i nepristrasno humanitarno djelovanje, jer se svaki napor da se ublaži patnja na jednoj strani često pogrešno tumači od strane pristrasnih aktera kao izdaja ili politička izjava protiv druge strane, navodi se.

"Politizacija patnje u ovom kontekstu negira prostor za ‘višestruke istine’ — temeljnu stvarnost da su teška sudbina talaca i katastrofalna patnja civila u Gazi ozbiljna humanitarna pitanja koja nameću jasne obaveze svim stranama u sukobu prema međunarodnom humanitarnom pravu. Kada informaciona okruženja postanu toliko polarizovana da se priznavanje boli ‘onog drugog’ vidi kao čin neprijateljstva, sami temelji humanitarnog čovječanstva su potkopani", zaključuje se u ovom poglavlju.

Prije oko 10h

Amerikanci tvrde: Rusija Iranu dostavlja podatke koji pomažu pri planiranju napada

Ukrajinski sukob kao poligon ruskih dezinformacija

Sukob u Ukrajini poslužio je kao globalni poligon za sofisticirane kampanje dezinformacija, navodi se u Izvještaju. Ovi narativi se kreću od poricanja humanitarnih kriza do karakterizacije izbjeglica kao sigurnosnih prijetnji u zemljama domaćinima. Ovo "pretvaranje informacija u oružje" dizajnirano je da stvori konfuziju, naruši međunarodnu solidarnost i opravda vojnu agresiju uokvirujući je kao neophodnu odbrambenu mjeru.

"Štetne informacije su direktno ciljale humanitarne operacije. Lažne tvrdnje o zloupotrebi doniranih sredstava i navodnoj prodaji humanitarne pomoći na crnom tržištu u Ukrajini široko su distribuirane kako bi se obeshrabrile međunarodne donacije. Ovaj proces često uključuje ‘pranje informacija’, gdje se lažne tvrdnje iz marginalnih izvora pojačavaju putem kanala povezanih s državom kako bi se stvorio privid legitimiteta", navodi se.

Prema Izvještaju, dvostruka priroda sukoba evidentna je u koordinisanim ruskim napadima na ukrajinsku digitalnu i fizičku infrastrukturu. Dok projektili gađaju energetske mreže i komunikacione tornjeve, cyber napadi i kampanje dezinformacija nastoje da onesposobe sisteme za hitne intervencije.

"Širenjem lažnih uzbuna o curenju hemikalija ili predstojećim bombardovanjima u sigurnim zonama, ovi napadi imaju za cilj izazivanje masovne panike i slamanje otpornosti civilnog stanovništva", zaključuje se.

Ovo "pretvaranje informacija u oružje" dizajnirano je da stvori konfuziju, naruši međunarodnu solidarnost i opravda vojnu agresiju uokvirujući je kao neophodnu odbrambenu mjeru, konstatuje se u Izvještaju.

Detektor je više puta ukazivao na dezinformacije koje se tiču ruske invazije na Ukrajinu, kao i korištenju umjetne inteligencije i Telegram kanala za širenje ruske propagande u BiH i regionu.