Počinje izborna kampanja u BiH: Ovo je sve što trebati znati o Općim izborima i načinu glasanja
U Bosni i Hercegovini sutra, 4. septembra, zvanično počinje izborna kampanja za Opće izbore 2026. godine. Građani će na birališta izaći mjesec kasnije - u nedjelju, 4. oktobra, kada će odlučivati o sastavu najvažnijih institucija vlasti na državnom i entitetskim nivoima, kao i kantonalnih skupština u Federaciji BiH.
Centralna izborna komisija BiH raspisala je izbore za šest nivoa neposrednih izbora: Predsjedništvo BiH, Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH, Predstavnički dom Parlamenta FBiH, Narodnu skupštinu Republike Srpske, predsjednika i potpredsjednike enetiteta Republika Srpska te skupštine kantona u Federaciji BiH.
Na izborima će, prema Centralnom biračkom spisku zaključenom 6. maja, pravo glasa imati 3.414.364 birača. Za glasanje izvan BiH registrovano je 48.074 birača.
Zanimljiv slučaj: Pokazao srednji prst radaru, pa završio na sudu
Šta se zapravo bira?
Predsjedništvo BiH
Građani biraju tri člana Predsjedništva BiH - po jednog Bošnjaka i Hrvata iz Federacije BiH te jednog Srbina iz entiteta Republika Srpska.
Birači u Federaciji BiH glasaju za kandidata za bošnjačkog ili hrvatskog člana Predsjedništva BiH, dok birači u RS glasaju za kandidata za srpskog člana Predsjedništva.
Izborna kampanja počinje 4. septembra, CIK BiH upozorio da neće tolerisati govor mržnje
Za razliku od parlamentarnih izbora, ovdje nema raspodjele mandata prema procentima stranaka, pobjeđuje kandidat koji osvoji najveći broj glasova u odgovarajućoj izbornoj jedinici.
Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH
Državni Parlament ima 42 zastupnika. Iz Federacije BiH bira se 28, a iz RS 14.
U FBiH se 21 mandat dodjeljuje direktno, dok je sedam kompenzacijskih. U RS-u se devet mandata dodjeljuje direktno, a pet putem kompenzacijskih mandata.
Građani ovdje ne biraju pojedinačno samo jednog kandidata. Glasaju za politički subjekt, odnosno stranku, koaliciju ili listu nezavisnih kandidata, a unutar kandidatskih lista postoji mogućnost davanja preferencijalnog glasa kandidatima.
Nakon glasanja mandati se raspoređuju prema proporcionalnom principu, na osnovu osvojenih glasova političkih subjekata.
Parlament Federacije BiH
Predstavnički dom Parlamenta FBiH ima 98 zastupnika - 73 direktna i 25 kompenzacijskih mandata.
Birači u Federaciji BiH glasaju za kandidate i političke subjekte u svojim izbornim jedinicama.
Broj mandata koji pripada pojedinoj stranci zavisi od osvojenog broja glasova, dok se dio mandata raspoređuje kroz kompenzacijske liste kako bi se osigurala proporcionalnija zastupljenost političkih subjekata.
Narodna skupština Republike Srpske
Narodna skupština RS-a ima 83 zastupnika.
Od tog broja, 63 mandata su direktna, dok se 20 dodjeljuje putem kompenzacijskih lista.
Birači u RS na ovom nivou glasaju za političke stranke, koalicije, liste nezavisnih kandidata i nezavisne kandidate, a mandati se nakon izbora raspoređuju proporcionalno.
Predsjednik i potpredsjednici entiteta RS
Građani RS-a neposredno biraju predsjednika entiteta RS i dva potpredsjednika.
Na glasačkom listiću za predsjednika bira se jedan kandidat, a mandat osvaja kandidat s najvećim brojem glasova.
Louis J. Crishock: "Tehnologijom se gradi povjerenje, demokratija počinje na biračkom mjestu"
Potpredsjednici se biraju iz reda druga dva konstitutivna naroda, prema rezultatima glasanja i zakonskim pravilima.
Kantonalne skupštine
U Federaciji BiH građani će birati i zastupnike u skupštinama svih deset kantona.
Broj zastupnika razlikuje se od kantona do kantona, u skladu s brojem stanovnika i zakonskim pravilima.
Kantonalne skupštine imaju važnu ulogu jer nakon izbora učestvuju u formiranju kantonalne vlasti, a njihovi zastupnici učestvuju i u posrednom izboru delegata u Dom naroda Parlamenta FBiH.
Kako će izgledati glasanje?
Na biračkom mjestu građanin dobija glasačke listiće za nivoe vlasti za koje ima pravo glasati.
Kod izbora za Predsjedništvo BiH i predsjednika RS princip je najjednostavniji: bira se jedan kandidat.
Kod parlamentarnih izbora birač bira politički subjekt, ali može dati i preferencijalni glas kandidatu ili kandidatima unutar liste, u skladu s pravilima za konkretni nivo izbora.
To znači da birač mora obratiti pažnju na uputstvo na samom glasačkom listiću. Za svaki nivo vlasti postoji posebno pravilo šta se smatra pravilno označenim listićem.
Pogledajte kako će izgledati glasački listić za Predsjedništvo BiH
Centralna izborna komisija već je objavila odluku o izgledu i sadržaju glasačkih listića za sve nivoe neposrednih izbora.
Ko će se naći na listićima?
Kandidatske liste za Opće izbore 2026. već su ovjerene i objavljene, a dostupne su i na službenoj stranici CIK-a.
Prije toga CIK je zaprimio ukupno 81 prijavu političkih subjekata – 77 političkih stranaka i četiri nezavisna kandidata.
Tokom izbornog procesa politički subjekti kandiduju kandidate za različite nivoe vlasti, a građani će njihov konačan izbor napraviti 4. oktobra.
Glasanje izvan BiH
Posebna kategorija su državljani BiH koji žive u inostranstvu.
Za Opće izbore 2026. registrovana su 48.074 birača izvan BiH. CIK BiH počeo je distribuciju glasačkih paketa biračima koji glasaju putem pošte.
Oglasio se CIK i poslao važnu poruku biračima koji glasaju putem pošte
CIK je prethodno odbio oko 5.000 prijava za glasanje izvan BiH jer nisu ispunjavale zakonom propisane uslove. Na te odluke podneseno je 39 žalbi, od kojih je CIK četiri uvažio, dok su ostale odbijene ili odbačene pred Sudom BiH.
Nove izborne tehnologije
Opći izbori 2026. održavaju se u periodu kada BiH postepeno uvodi nove tehnologije u izborni proces.
CIK BiH je prethodnih godina provodio pilot-projekte koji su uključivali autentifikaciju birača i transmisiju rezultata, kao i optičko skeniranje glasačkih listića. Završni izvještaj o pilot-projektima i studija izvodljivosti za uvođenje specifičnih izbornih tehnologija usvojeni su i dostavljeni Parlamentarnoj skupštini BiH.
Proces uvođenja izbornih tehnologija zamišljen je kao višegodišnji projekt digitalizacije izbornog procesa.
CIK i Delegacija EU predstavili nove izborne tehnologije: "Ključ za vraćanje povjerenja građana"
Zbog toga će i ovogodišnji izbori biti važni za dalji razvoj načina identifikacije birača, kontrole procesa i obrade izbornih rezultata.
Ko nadzire izbore?
Glavna institucija zadužena za provođenje izbora je Centralna izborna komisija BiH.
Pored CIK-a, u izborni proces uključene su lokalne izborne komisije, birački odbori, posmatrači i druge institucije nadležne za pojedine segmente izbornog procesa.
Kada djeca postanu dio političke kampanje: Ko i kako kažnjava zloupotrebu?
Na Općim izborima 2026. međunarodno posmatranje provodit će i misija OSCE/ODIHR-a.
Izborna kampanja
Izborna kampanja počinje u petak, 4. septembra 2026. godine.
Od tog trenutka politički subjekti mogu zvanično provoditi aktivnosti izborne kampanje i predstavljati svoje kandidate i programe.
Kampanja traje do početka izborne šutnje, koja nastupa uoči samog dana izbora, a tokom tog perioda zabranjeno je političko oglašavanje i druga izborna propaganda.
CIK je ranije upozorio da je prije početka kampanje zabranjena preuranjena kampanja, odnosno svaki oblik predstavljanja i promocije kandidata i programa stranaka.
Kako se odlučuje ko dobija mandat?
Bosanskohercegovački izborni sistem kombinuje različite modele.
Predsjedništvo BiH i predsjednik RS-a biraju se neposredno, odnosno građani glasaju direktno za kandidate.
Kod parlamentarnih izbora primjenjuje se proporcionalna zastupljenost, uz izborne jedinice, otvorene kandidatske liste i kompenzacijske mandate.
CIK neće pokrenuti postupak zbog odluke Vlade RS da pred izbore dijeli pomoć penzionerima
To znači da izborni rezultat nije samo pitanje toga ko je dobio najviše glasova ukupno u cijeloj BiH. Glasovi se računaju unutar odgovarajućih izbornih jedinica, nakon čega se mandati raspoređuju prema zakonom utvrđenim pravilima.
Zbog toga stranka može imati značajan broj glasova u jednom dijelu zemlje, ali to ne znači automatski da će osvojiti isti broj mandata na drugom nivou vlasti.
Šta slijedi nakon 4. oktobra?
Nakon zatvaranja biračkih mjesta počinje brojanje glasačkih listića i obrada rezultata.
Prvo će biti poznati preliminarni rezultati, dok će CIK BiH u narednom periodu provoditi provjere, obrađivati pristigle glasove iz različitih kategorija glasanja i odlučivati o eventualnim prigovorima i žalbama.
Suad Arnautović za Radiosarajevo.ba: "Nema ništa od odgađanja izbora, to je čista izmišljotina"
Tek nakon okončanja zakonom propisanih procedura CIK utvrđuje i potvrđuje konačne rezultate.
Nakon toga slijedi proces konstituisanja novih saziva parlamenata i formiranja vlasti.
Kampanja koja počinje u petak, 4. septembra bit će prvi veliki test političkih stranaka i kandidata pred završnicu izbornog procesa, dok će građani mjesec dana kasnije svojim glasovima odlučiti ko će naredne četiri godine imati političku moć na različitim nivoima vlasti u Bosni i Hercegovini.
Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacije za Android | iOS i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.
/ Najčitanije
/ Komentari
/ Povezano
/ Najnovije
