Ovo mjesto u domu ima 100.000 puta više bakterija od WC školjke

Naim Kavazić
Ovo mjesto u domu ima 100.000 puta više bakterija od WC školjke
Pixabay / Ilustracija
Zanimanje za kućnu i tjelesnu higijenu variralo je kroz stoljeća. Dok su se stari Egipćani satima namakali u bazenima, u kasnom srednjem vijeku Europljani se nisu kupali cijeli život, u uvjerenju da se vodom šire bolesti poput kuge. 

U prvom desetljeću 21. stoljeća zahvaćeni smo strahom od bakterija i opsjednutošću ličnom higijenom.

Otkud tolika panika zbog sićušnih bića koja se nalaze oko nas i u nama? Jesu li nam mikroorganizmi tolika prijetnja? 

Naime, mikrobi su uvjerljivo najbrojnija bića na našem planetu. Procjenjuje se da su svi mikrobi planeta 25 puta teži od svih višestaničnih bića zajedno. Međutim, samo ih manji broj izaziva bolesti, a ostali su ili neutralni ili doslovce korisni.

Prema informacijama koje smo dobili iz Zavoda za javno zdravstvo FBiH, WC školjka sadrži oko 50 bakterija po 6,45 kvadratnih centimetara. Međutim, zanimljiv podatak je da na dasci za rezanje ima oko 200 puta više fekalnih bakterija nego na WC školjci. Također, krpa za brisanje sadrži oko milion bakterija, a spužva za posuđe oko 10 miliona bakterija po 6,45 kvadratnih centimetara, dok prosječan radni stol sadrži 400 puta više bakterija nego daska WC školjke.

Ruke su najizloženije mikroorganizmima. Stoga je njihova higijena iznimno važna, jer se prljavim rukama i neposrednim ili posrednim kontaktom preko predmeta, hrane ili materijala s kojima dolaze u doticaj šire brojne zaraze.

"Otprije je poznato da se 80 posto zaraznih bolesti širi rukama, zbog čega je njihovo temeljito pranje toplom vodom i sapunom iznimno važno, no naučnici su nedavno ustanovili da su za gotovo potpuno uništenje bakterija nakon pranja od sušila za ruke djelotvorniji papirnati ručnici", govori za Radiosarajevo.ba specijalista za higijenu i zdravstvenu ekologiju dr. Aida Vilić- Švraka iz Zavoda za javno zdravstvo FBiH.

Najgore što možete učiniti je ne oprati ruke dovoljno temeljito ili “oprati” ih bez sapuna. U tom slučaju vjerojatnije je da će vaše ruke i dalje biti rasadnik bakterija.

Zastrašujući je podatak koliko ljudi nisu svjesni higijene vlastitih ruku, jer po anketama čak 1/3 svih ljudi ne pere ruke nakon izlaska iz toaleta. Ukoliko se ne poštuju odgovarajuće higijenske navike, nokti na rukama (posebno ako su dugački) također mogu biti potencijalno opasan izvor zaraze.

Kako nam je rekla dr. Aida Vilić- Švraka, same bolesti koje se mogu spriječiti redovitim pranjem ruku možemo podijeliti na tri vrste:

  • Bolesti koje se šire fekalno-oralnim putem, uglavnom radi nepranja ruku nakon korištenja toaleta. Tu se ubrajaju bakterije (salmonela i šigela)  te neki enterovirusi. Izazivaju povišenu temperaturu, bolove u trbuhu, smetnje s probavom te proljeve.
  • Bolesti koje se šire indirektno u kontaktu sa sekretom iz dišnog sistema, preko sline, iskašljaja, te nosnog sekreta, pri kihanju i kašljanju. Tako se prenose prehlada, gripa, te meningitis (upala moždanih ovojnica).
  • Bolesti koje se šire kada se ruke onečiste mokraćom. One su najrjeđe, a treba spomenuti da se tako prenose stafilokoki.

 

Kako bi se spriječila bilo kakva mogućnost zaraze i prijenosa bakterija potrebno je znati kako prati ruke.

Proces sigurnog i higijenski čistog pranja ruku sastoji se iz sljedećih faza:

  • Pustiti toplu vodu iz slavine, te namočiti njome ruke,
  • Ruke nasapunjati, najbolje tekućim sapunom, u količini od 1-3 ml. Dobro istrljati cjelokupnu površinu ruku: dlanove, nadlanice, površinu između prstiju te ispod noktiju, kao i kožu zapešća. Sve zajedno u trajanju od 20-ak sekundi,
  • Isprati cjelokupnu površinu kože ruku, šake i zapešća pod tekućom (toplom) vodom,
  • Osušiti ruke brišući papirnatim ručnikom,
  • Zatvoriti slavinu papirnatim ručnikom, izbjegavati kontakt oprane kože ruku sa slavinom,
  • Uporabljeni papirnati ručnik baciti u koš,
  • Ruke se mogu umjesto brisanja papirnatim ručnikom osušiti na aparatu s toplim zrakom,
  • Ako ruke brišete u pamučni ručnik, isti treba služiti samo za brisanje ruku, nikako i lica. Često ga se mora mijenjati, te ga ne smije koristiti druga osoba,
  • Pri izlasku iz toaleta ili kupaone izbjegavati dodire s okolnim površinama.

"Ako ruke nakon temeljita pranja sapunom i toplom vodom ne osušite kako treba, još uvijek niste zaštitili ni sebe ni one oko vas od prijenosa potencijalnih uzročnika bolesti, jer se bakterije najbolje prenose i razmnožavaju na vlažnoj koži", ističe dr. Aida Vilić- Švraka

Ako je vjerovati naučnicima, ruke nakon pranja najsigurnije je osušiti papirnatim ručnikom. Pokazalo se da prosječnom sušilu za ruke treba 45 sekunda kako bi vlažnost ruku smanjilo za 97 posto, a papirnatim ručnikom isti se učinak postiže nakon desetak sekunda. Istraživanje je pokazalo i da su ispitanici koji su koristili stroj za sušenje ruku bili nestrpljivi te da su ruke uz njegovu pomoć sušili prosječno oko 22 sekunde.

Učinkovitijem uklanjanju bakterija s ruku pridonosi i trenje koje se događa dok vlažnu kožu brišemo papirnatim ručnikom, a studija je pokazala da sprave za sušenje mogu biti prijenosnici novih bakterija zbog kontaminiranog zraka u određenom okruženju.

Sprečavanje prijenosa brojnih zaraznih bolesti pravilnom higijenom ruku najbolje odražava poznatu uzrečicu: "Bolje je spriječiti nego liječiti", jer je to lako i jednostavno, a tako učinkovito.

Bez obzira na to koliko bili oprezni, od bakterija je nemoguće pobjeći. I zato, gdje god išli i što god radili - ne zaboravite oprati ruke! 

Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacije za Android | iOS i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.

/ Najčitanije

/ Povezano

/ Najnovije