Ima li BiH dovoljno žitarica, od koga najviše uvozimo i šta je rješenje?

Invazija Rusije na Ukrajinu koja traje već trinaest dana donijela je brojne probleme na svjetskom tržištu, čije posljedice neće zaobići ni Bosnu i Hercegovinu.

Svjetsko tržište već bilježi velike promjene, a europske zemlje su zabrinute zbog otežane opskrbe žitaricama i velikog rasta njihovih vrijednosti.

Cijene pšenice, kukuruza i ječma rastu iz dana u dan, a sve je više zemalja koje donose ograničenja kada je u pitanju izvoz žitarica i hrane. 

Trending

Historijska noć u Skenderiji: Bosna i Hercegovina razbila Hrvatsku 110 : 90

U Bosni i Hercegovini imamo problem sa cijenama hrane, gdje je evidentan rast cijena brašna i ulja, ali i drugih prehrambenih artikala gotovo na svakodnevnoj osnovi. 

Europska pšenica je u petak završila trgovanje po cijeni od 393,75 eura po toni, dok se novom žetvom 2022. trgovalo za 316,25 eura, piše Agrarheute.

Nedžad Bićo, predsjednik Udruženja poljoprivrednika FBiH za portal Radiosarajevo.ba ističe kako stanje na tržištu nije dobro, cijene dostižu rekordne visine.

"Robne rezerve tvrde kako Bosna i Hercegovina ima dovoljne zalihe pšenice, ječma, kukuruza i drugih kultura za narednih nekoliko mjeseci. Dakle, oni tvrde da imamo dovoljne količine. O kolikom iznosu se radi, ne znam, ali mislim da se situacija može riješiti da ne dođemo u problem", tvrdi Bićo za portal Radiosarajevo.ba. 

Da je tako potvrdio je nedavno i Fadil Novalić, premijer Vlade FBiH.

"U kontaktu sam sa snabdjevačima, imamo hrane. Također, naše robne rezerve su pune žitarica. Imamo ih dovoljno za višemjesečnu proizvodnju brašna i hijeba. Zato nema razloga za zabrinutost. Preventivno djelujemo u slučaju daljnjih poskupljenja i činimo sve da zaštitimo naše građane", poručio je nedavno premijer Novalić.

Bićo ističe kako ima zainteresovanih poljoprivrednika i ljudi koji imaju zemlju da se posije što više, kako ne bi morali uvoziti žitarice. 

"Bosna i Hercegovina ima plodnu zemlju, imamo poljoprivrednike koji hoće da rade. Ljudima trebaju poticaji, subvencije, animirati ljude da posiju što više, jer možemo da sijemo, žanjemo itd. Naša država najviše uvozi iz Mađarske i Srbije, a upravo su te države stavile zabranu na izvoz pšenice, što znači da neće biti dobra situacija po nas, ako Vlada FBiH brzo ne poduzme nešto", poručuje Bićo za portal Radiosarajevo.ba.