Hoće li se zločincima i nakon što "odleže" kaznu zabraniti kandidiranje?

Delegat u Parlamentu BiH Denis Bećirović (SDP) u proceduru je uputio dopune Izbornog zakona BiH kojim bi se i osobama koje su „odležale“ kaznu zbog ratnog zločina zabranilo kandidiranje na izborima i imenovanje na javnu funkciju.

Izborni zakon sada predviđa samo da oni koji su na izdržavanju kazne za ratni zločin ne mogu biti kandidati niti imati javnu funkciju.

Ipak, ovaj prijedlog će vjerovatno ostati samo prijedlog...

„Sadržaj zakona je danas aktuelniji nego ikada u postdejtonskom periodu. Živimo u apsurdnoj situaciji da ljudi poput Bogića Bogićevića, Mirka Pejanovića nemaju pasivno biračko pravo za Predsjedništvo BiH ili Dom naroda bh. Parlamenta, a presuđeni ratni zločinci ga imaju, imaju ga Biljana Plavšić, Momčilo Krajišnik“, kazao je Bećirović za Radiosarajevo.ba.

Dodao je da je trenutno stanje udar i na Aneks 7 Dejtonskog mirovnog sporazuma koji se odnosi na povratak raseljenih jer je pitanje je li moguće osigurati povratak bez rizika od zastrašivanja, proganjanja ili diskriminacije ako se na nekoj od najviših finkcija nalazi osoba koja je odslužila kaznu za ratni zločin.

Bećirović očekuje da će u Parlamentarnoj skupštini BiH biti dovoljno odgovornosti za usvajanje ovih dopuna Izbornog zakona. No...

„Bezbroj inicijativa Denisa Bećirovića su završile nigdje. Tako će proći i ova“, kratko je poručila Dušanka Majkić (SNSD), delegat iz reda srpskog naroda.

Vehid Šehić, politički analittičar i bivši član Centrane izborne komisije BiH, kazao je da bi za ovaj Bećirovićev prijedlog prvo trebalo izmijeniti Ustav BiH, što teško da će se desiti.

„Po meni je etičko i moralno pitanje da se ne kandiduje onaj ko je osuđen za ratni zločin, ali i pitanje političkih stranaka zašto takve ljude predlažu. Međutim, morala i etike nema, a ne postoje ustavne pretpostavke za ovo što Bećirović predlaže“, ocijenio je Šehić.