Hanuka u BiH: Jevrejski praznik svjetlosti za sve narode

"Hanuka se odnosi na događaj koji se desio 167 godine p.n.e. U to vrijeme Judejom su vladali Grci, koji su pokušali izvršiti nasilnu helenizaciju, uvesti grčke bogove i zabraniti Jevrejima da vjeruju u jednog Boga. Tokom ustanka koji je trajao tri godine, Jevreji su uspjeli protjerati Grke iz Jerusalema i cijelog regiona", kaže za Radiosarajevo.ba  generalna sekretarka Jevrejske općine u Sarajevu Elma Softić Kaunitz.

Ovaj jevrejski praznik, osim historije i religije, sadrži i jednu legendu.

"Prema legendi, kada su Jevreji ušli u hram koji je bio potpuno uništen, jedna svjetiljka je gorjela, u njoj se nalazilo ulje koje nije moglo da gori više od jednog dana. Za divno čudo, gorjela je osam dana. Tada je odlučeno da će se svake godine podsjećati na to čudo paljenjem osam svijeća", priča nam Softić Kaunitz.

Svijeće se pale u svijećnjaku koji se zove hanukija za osam dana Hanuke, tako što se dodaje jedna svijeća svaki dan. Specijalni pomoćnik-svijeća se koristi za paljenje drugih svijeća svake noći, a zove se šamaš.

Prve večeri pali se jedna svijeća. Druge večeri dvije i tako se redom svaki dan dodaje po jedna svijeća. Ovaj proces se nastavlja na svih osam noći - osam dana svjetla od svijeće u znak sjećanja na osam dana čuda ulja.

Po paljenju svijeće govori se molitva kojom se zahvaljuje Bogu na ono što je učinio jevrejskim precima u ono doba pa sve do današnjih dana. Poslije toga svi zajedno pjevaju pjesmu Ma oz cur kojom se još jednom zahvaljuju Bogu što ih je sačuvao.

Nakon paljenja svjećica porodica se okuplja oko bogate trpeze. Posebno mjesto na stolu zauzimaju kolači zbog čega se ovaj praznik nerijetko zove i slatkim praznikom, kaže Softić Kaunitz. Najčešći slatki specijaliteti su kolači od badema koji se zovu čaldikas, druga vrsta su kiflice s orasima i halva koja se oblikuje u zvjezdice ili mjesec.

U okviru proslave, djeca dobiju "gelt" (termin za novac) u svakoj od osam dana, kako bi naučili da ga dijele u dobrotvorne svrhe. Nedavno je tradicija da djeca primaju mali poklon u svakoj od osam noći postao popularan. 

Tokom Hanuke, jevrejska djeca uživaju igrajući s igračkom zvanom dreidel, koji je sličan zvrku. Draidel - sevivon ima četiri strane i hebrejsko pismo: Nun, Gimel, Hej i Šin. Ova slova stoje za hebrejski izraz "Nes Gadol Haa Šam", "Veliki čudo se dogodilo tamo."

"Igra u slatkiše svodi se na to da igrač koji pobijedi sve dobiva bombone. Ova igra se igra kao uspomena da su dijeca igrajući tu igru pokušala odvratiti pažnju vojnika dok su se Makabejci pripremali da napadnu i vrate svoj hram.", priča nam generalna sekretarka Jevrejske općine u Sarajevu.

U Bosni je bio običaj da Sefardi pripremaju za ovaj praznik "Hanuka halvu" koja je vjerovatno preuzeta od bosanskog stanovništva jer prema svemu, osim u fazi pripremanja, to je tipična "bosanska halva". U svijetu je uobičajeno da se prave "sufganijot", krofne punjene raznim marmeladama ili čokoladom.

I za kraj, neka narednih dana svjetlost koju Jevreji budu palili svijetli svima u BiH - Hanuka lesimha!