Stručnjakinja Mia Blažević o hantavirusu: "U BiH su trenutno prisutna dva virusa, ovo su simptomi"

Nakon što je svijet početkom ove decenije prolazio kroz pandemiju COVID-19, vijest o pojavi hantavirusa na kruzeru u Južnoj Americi izazvala je nelagodu i zabrinutost među građanima širom svijeta.

Posebnu pažnju izazvali su težina simptoma i smrtni slučajevi povezani s virusom.

Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji (WHO) 2. maja prijavljena je grupa putnika sa teškim respiratornim problemima na kruzeru sa 147 putnika i članova posade. Do 4. maja potvrđena su dva slučaja hantavirusa, dok je pet osoba bilo pod sumnjom na infekciju. Zabilježena su i tri smrtna slučaja, jedan pacijent u kritičnom stanju te tri osobe sa blažim simptomima.

Trending

Objavljen poziv za građane Sarajeva: Iskoristite besplatne termine za otkrivanje karcinoma

Mia Blažević, dr. med, specijalista epidemiolog iz Službe za epidemiologiju zaraznih bolesti Zavoda za javno zdravstvo Federacije BiH, pojasnila je za portal Radiosarajevo.ba da je hantavirus skupina virusa koja se prirodno održava među glodarima, a da se ljudi najčešće zaraze udisanjem čestica kontaminiranih urinom, izmetom ili slinom zaraženih životinja.

"U Europi i Bosni i Hercegovini, uglavnom, prisutni su virusi Puumala i Dobrava, koji imaju znatno blaži tok bolesti, obično idu sa hemoragijskom groznicom, bubrežnim sindromom, za razliku od Sjeverne i Južne Amerike gdje dominira teži oblik plućne bolesti koji zna završiti sa smrtnim ishodima", pojasnila je Blažević.

Prije 1 dan

WHO odgovorio na pitanje: Može li hantavirus uzrokovati novu pandemiju poput COVID-a?

Dodala je da je u Bosni i Hercegovini najčešći tip virusa Dobrava, čiji su glavni rezervoar miševi, ali da su teži oblici bolesti kod nas izuzetno rijetki.

Prema njenim riječima, građani se najčešće zaraze tokom čišćenja podruma i vikendica, rada u šumi, kampiranja ili kontakta s glodarima.

"Konkretno u BiH najčešći tip koji mi nalazimo je Dobrava i glavni rezervoari te bolesti su miševi. On može uzrokovati težu kliničku sliku, ali je iznimno rijedak u našoj zemlji. Ljudi se obično zaraze preko neke tipične situacije, a to bi bilo čišćenje podruma, vikendice, rad u šumi, kampiranje, kontakt sa glodarima.

Inkubacija obično traje negdje između dvije do četiri sedmice i tipični simptomi su visoka temperatura, glavobolja, bolovi u mišićima, bolovi u leđima i trbuhu, mučnine i povraćanje. Kod nekih ljudi može doći do nekih težih oblika, pa je potrebna hostalizacija, a dolazi do pada krvnog pritiska, krvarenja, oštećenja bubrega", ističe epidemiologinja.

Ne postoji specifična terapija

Istakla je i da za hantavirus ne postoji specifična terapija, već se liječenje svodi na ublažavanje simptoma i potpornu njegu pacijenata.

Govoreći o prevenciji, Blažević je za portal Radiosarajevo.ba naglasila važnost kontrole glodara, pravilnog skladištenja hrane i opreza prilikom čišćenja zatvorenih prostora.

Prije 1 dan

Hantavirus | Šta treba da znamo o ovoj zaraznoj bolesti?

"Ako je prelazni period i ako su bile blage zime, kišne, tada je povećan broj glodara i treba paziti da se ne diraju te površine, da se peru ruke i slično. Trebalo bi koristiti zaštitu tokom čišćenja podruma i vikendica, prati ruke i izbjegavati direktan kontakt s površinama koje bi mogle biti kontaminirane”, kazala je Blažević.

Trebaju li građani BiH biti zabrinuti?

Na naše pitanje treba li građane u Bosni i Hercegovini zabrinuti aktuelna situacija iz Južne Amerike, epidemiologinja, za portal Radiosarajevo.ba poručuje da nema razloga za paniku.

"Virus koji je prisutan na našem području ovdje postoji godinama i endemski je i vrlo rijetko izaziva teške komplikacije. Mi imamo ponekad slučajeva ali ukoliko se pridržavamo mjera rijetko da može doći do infekcije. Ono što je važno jeste da se naš tip hantavirusa ne prenosi s čovjeka na čovjeka", zaključila je Blažević.