Gimnazijalke volontiranjem u Muzeju zločina uče o ratnim strahotama

Pet učenica Prve bošnjačke gimnazije Sarajevo odlučilo je zimski raspust iskoristiti volontirajući u Muzeju zločina protiv čovječnosti i genocida 1992-1995., instituciji koja zavještuje pamćenje na ratne strahote i nezaliječene rane preživjelih članova porodica.

Esma Đulagić, Nedžmija Čamdžić, Amra Kitovnica, Amina Ibišević i Lamija Kurtić svaki dan u Muzeju provedu oko tri sata, a cilj im je da na socijalnim mrežama i internetu predstave muzej cijelom svijetu.

Pored toga, proučavaju muzejsku građu, a trenutno rade na analizi predmeta koje je kćerka ubijenih civila iz mjesta Here kod Prozora donirala Muzeju.

Đulagić je kazala da je tokom prve posjete Muzeju bila šokirana postavkama, nakon čega je shvatila da je u školi jako malo učila o agresiji na BiH.  

"Rat se u školi veoma malo spominje, a u Muzeju sam dobila informacije iz prve ruke, kao što su autentična pisma, predmeti, poruke i slike. Pored toga, stičem naviku i učim da volontiram i radim", istaknula je.

Nedžmija Čamdžić je istaknula da će u Muzeju nastaviti volontirati i nakon zimskog raspusta.

Posebno je izdvojila dokumentarne filmove koji su snimljeni u produkciji Muzeja, a pomogli su joj da formira vlastito mišljenje o proteklom ratu, iako su joj roditelji mnogo pričali o tome.

"Međutim, kada dođete u Muzej i vidite slike, tek tada steknete uvid kroz šta su sve prolazile žrtve", rekla je.

Učenice su pozvale sve mlade da obavezno posjete Muzej kako bi na što bolji način stekli utisak o nesagledivim posljedicama ratnih dejstava kako se takvi zločini ne bi ponovili.

Iz Muzeja su kazali da su prošle godine imali više od 2.000 posjetilaca te da broj raste svake godine. Također su naglasili da ih uglavnom posjećuju stranci, oko 95 posto, a ostalo je bh. dijaspora i preživjele žrtve koje vrlo često dolaze nekoliko puta jer nemaju snage obići cijeli Muzej tokom jedne posjete.

Iz sarajevskog Muzeja zločina protiv čovječnosti i genocida 1992-1995 još ni jedan posjetilac nije izašao bez mučnog izraza lica, a svaki izloženi predmet govori o bolnoj prošlosti ubijenih u ratu, jer njihova "mrtva usta ne mogu". Ovaj muzej obiluje bogatom arhivskom građom, a posjetioce najviše potresaju priče o predmetima koji su pronađeni kod ubijenih i govore o njihovim posljednjim trenucima.

U sastavu muzeja su, između ostalog, i arhiv i izložba Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju (MKSJ), kao i prostori koji govore o zločinima protiv čovječnosti, logorima, zločinima počinjenim nad djecom, masovnim grobnicama, genocidu u Srebrenici, te video izjave i svjedočenja žrtava, kao i projekcije filmova - Rat u Bosni i Hercegovini, Gradovi pod opsadom, Njihovim očima (Svjedoci pravde), Kraj nekažnjivosti - Seksualno nasilje pred Tribunalom, Zločin pred Tribunalom (Prijedor, srednja Bosna, Višegrad) i Dubrovnik i zločin nad kulturnom baštinom.