Gavran i Hadžić analiziraju odluke Trumpovih carina: "Što se tiče izvoza BiH nije sve tako crno"

Nakon što je Vrhovni sud SAD-a u petak, 20. februara, oborio globalne carine Donalda Trumpa, američki predsjednik je prvo najavio privremene opće carine od 10 posto da bi ih dan kasnije povećao na 15 posto. Nove carine mogu trajati najduže 150 dana.

Ovaj potez izazvao je oštre reakcije u Europskoj uniji (EU) ali i šire. Bosna i Hercegovina suočava se s mogućim izazovima zbog globalnih trgovinskih sukoba i trgovinskih barijera, posebno u industrijama poput automobilske i namjenske proizvodnje.

Ekonomski analitičari Faruk Hadžić i Igor Gavran u razgovoru za portal Radiosarajevo.ba komentirali su kako bi eventualne carinske mjere i promjene u lancima snabdijevanja mogle utjecati na naš izvoz te kako BiH može osigurati konkurentnost na tržištima Europske unije i svijeta.

Trending

Poruka sarajevskih učenika povodom Dana ružičastih majica: "Nasilju nema mjesta u školi"

Prema statističkim podacima više od 70 posto ukupnog izvoza BiH je u EU. Unutar toga metalna, elektro industrija, te industrija za auto-komponente čine oko 35–40 posto industrijskog izvoza. Najveća tržišta su Hrvatska, Njemačka, Italija, Austrija i Slovenija, a to su upravo zemlje koje imaju snažnu industriju i koje finalne proizvode izvoze u SAD, posebno Njemačku. 

Hadžić za naš portal pojašnjava da ako američke carine smanje konkurentnost europskih automobila za 10–15 posto, realno je očekivati smanjenje proizvodnje unutar Europske unije za oko 3–7 posto u pojedinim segmentima.

"Iskustva koja smo imali iz 2020. i 2023. godine pokazuje da se takav pad gotovo linearno prenosi na dobavljače u našoj državi. U pandemijskoj 2020. godini, narudžbe za naše proizvođače auto-komponenti pale su i do 20 posto u pojedinim mjesecima, dok je ukupni izvoz metalskog sektora pao oko 12 posto. Drugim riječima, ovo znači da bi i relativno blago usporavanje autoindustrije u Europskoj uniji moglo smanjiti narudžbe iz Bosne i Hercegovine za 5–10 posto u kratkom roku, a u slučaju ozbiljnijih trgovinskih barijera i do 15 posto", kaže naš sagovornik.

"Odluka o carinama i dalje privremenog karaktera"

Prije 5 dana

Težak udarac za američkog predsjednika: Vrhovni sud SAD srušio Trumpove carine!

Govori da je najveći problem što preduzeća iz Bosne i Hercegovine najčešće nisu finalni proizvođači, nego dio dobavljačkog lanca, pa onda tako nemaju mogućnost da diverzifikuju tržišta tako brzo kao velika evropska preduzeća.

Igor Gavran s druge strane za Radiosarajevo.ba naglašava da je ova odluka privremenog karaktera i da je Vrhovni sud SAD za ranije Trumpove carine potvrdio da on nema ovlasti za to.

Međutim, ono što bi se moglo dogoditi dodaje Gavran, a što je američki predsjednik već najavio 24 sata nakon uvođenja ovih carina jeste dodatno povećanje carina i traženje načina da dalje povećava carine.

"Ako bi se to dogodilo, onda bi moglo imati negativnih efekata na BiH, posredno ako takve carine budu uvedene na tržištima poput EU. Međutim, s druge strane, ova odluka trenutno je pozitivna za one bh. firme koje su izvozile u SAD ranije, a onda im je izvoz onemogućen ekstremno visokim carinama", kazao je Gavran.

On pojašnjava da sadašnje carine iako su više nego što su bile prije dolaska Trumpa na vlast za neke proizvode ipak omogućavaju da budu konkurentni, tako da bi bar u tom smislu moglo biti za neke i pozitivnih efekata.

Komentarišući mogućnost EU da uvode kvote BiH kako bi zaštitila svoje tržište Hadžić govori da je to malo vjerovatno jer Bosna i Hercegovina ima potpisan Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju sa Europskom unijom koji garantuje relativno slobodan pristup tržištu Europske unije, pa i za industrijske proizvode.

Međutim, postoji drugi, realniji rizik, dodaje Hadžić, a to je uvođenje zaštitnih mjera na nivou tržišta Europske unije koje indirektno mogu pogoditi i našu državu.

"U ovom kontekstu je važno ukazati i na vraćanje ideje 'made in Europe', gdje je predviđeno da u lance dobavljača uđu zemlje članice Europske unije i EEA, te također zemlje koje će se nalaziti na listi 'trusted partners'. Ovo je upravo ključ za Bosnu i Hercegovinu, jer ako naša zemlja ne bude tretirana kao 'trusted partner' u smislu pristupa lancima vrijednosti finansiranim kroz javne politike Europske unije, onda ćemo dobit asimetričnu situaciju, gdje tržište Europske unije ostaje važno, ali najveći dio potražnje će se preusmjeravati na unutrašnje dobavljače", dodatno pojašnjava.

Kometarišući prilagodljivost namjenske industrije iz Bosne i Hercegovine dodatnim carinama Gavran ističe da se određene kategorije mogu prilagoditi jer ima manjka tih proizvoda na tržištu.

"Prije svega u zapadnim zemljama je manje kapaciteta za proizvodnju municije, što je jedna od naših ključnih izvoznih proizvoda, i samim time se zbog tog manjka mogu postići neke povoljnije cijene, odnosno da se to ipak može iskombinovati. Mislim da je generalno, bez obzira na ovu priliku, najbolja politika i za namjensku industriju i za sve ostale je da jednostavno zaborave na američko tržište dokle god je američka administracija ovako nestabilna i nepouzdana, jer jednostavno vi ne možete planirati bilo što ako vam se u 24 sata mijenja carinska stopa. Najbolja strategija je naći druga tržišta koja su stabilnija, gdje se stvari ne mijenjaju preko noći i gdje mogu imati dugoročne poslove, ističe Gavran za portal Radiosarajevo.ba.

"BiH je uvozno zavisna ekonomija"

Govoreći o mogućem novom valu inflacije u Bosni i Hercegovini kao posljedici trgovinskog rata, Hadžić navodi da sukobi koji se dešavaju na pojedinim dijelovima svijeta gotovo uvijek dovode do poremećaja u lancima snabdijevanja.

Prije oko 7h

Ekonomska stabilnost Njemačke: Dvije europske države najvažniji partneri

"Bosna i Hercegovina je izrazito uvozno zavisna ekonomija, gdje je pokrivenost uvoza izvozom oko 60%. Svako poskupljenje sirovina, transporta ili energenata direktno se prelijeva na domaće cijene. Ako globalni trgovinski rat recimo podigne cijene energije i logistike za 10%, to će se u Bosni i Hercegovini vrlo brzo pretvoriti u rast proizvođačkih cijena od 3–5%, a potom i potrošačkih za 1–2 procentna poena. To znači da bi inflacija, koja se trenutno stabilizirala, mogla ponovo ubrzati prema nivou od 3–4% godišnje. Najveći rizik je u segmentima hrane i energije, gdje BiH ima visoku uvoznu zavisnost", zaključuje Hadžić.

Gavran s druge strane naglašava da je inflacija u BiH dobrim dijelom uzrokovana unutrašnjim razlozima.

"Možemo reći i pohlepom jer mi već duže vremena nemamo faktore na svjetskom tržištu koji izazivaju rast cijena, a u BiH one i dalje rastu. Paralelno s njima vidimo rezultate enormnog rasta dobiti trgovačkih lanaca. Dakle, ne treba puna razmišljati da bismo vidjeli zašto je to tako. Jednostavno, cijene u BiH su daleko iznad normalnih i nisu utemeljene na troškovima", mišljenja je Gavran.

Na kraju, osvrćući se na ideju o preusmjeravanju bh. izvoza na alternativna tržišta ako američko tržište postane preskupo, Hadžić naglašava da prostor za diverzifikaciju teoretski postoji, ali da je to spor proces. 

"Namjenska industrija i pojedini metalni proizvodi imaju najveći potencijal za tržišta Bliskog istoka i Sjeverne Afrike. Već sada vidimo rast izvoza u Ujedinjene Arapske Emirate, Saudijsku Arabiju i Tursku. Međutim, za ozbiljnije preusmjeravanje potrebno je 3–5 godina aktivne trgovinske diplomatije. Realno gledano, Europska unija će ostati dominantno tržište, ali diverzifikacija od 5–10 posto izvoza prema novim tržištima u narednim godinama mogla bi smanjiti ranjivost na globalne trgovinske sukobe", zaključuje Hadžić.

Gavran ističe pozitivan primjer okretanja naših proizvođača namjenske industrije na iračko tržište.

"Ima sigurno i drugih zemalja gdje također možemo biti konkurentni. Jednostavno dok se ne desi ovakva blokada postoji prevelika ovisnost bh. firmi, ne samo u namjenskoj industriji, prema samo jednom tržištu gdje im je dobro išlo i ne traže dalje. Možda je nekada dobro da se ovakav pritisak napravi pa da se malo pogleda da ima još svijeta za trgovinu i ne moramo izvoziti samo u jednu državu", zaključuje Gavran.