Saznajte šta Svjetska banka misli o nama: I koliko je to bitno vlastima u BiH

Svjetska banka objavila je svoj redovni izvjestaj Doing Business 2020., a Bosna i Hercegovina nema puno razloga za zadovoljstvo.

Naime, naša država je zauzela 184. mjesto od 190. u svijetu po brzini otvaranja firmi, što predstavlja dodatni pad za jedno mjesto. Također, BiH je ostvarila i 173. mjesto po brzini dobijanja građevinskih dozvola, što je pad za šest mjesta i 141. mjesto po plaćanju poreza, što je također pad za dva mjesta.

Između ostalog analitičari Svjetske banke navode da u BiH živi 183.088 manje stanovnika u odnosu na prethodni izvještaj.

Ekonomista Admir Čavalić komentarušući ovaj izvještaj za Radiosarajevo.ba kazao je da Doing Business izvještaj spada u red najznačajnijih svjetskih izvještaja o ekonomskom stanju jedne zemlje.

“Najveći doprinos izvještaja se odnosi na mogućnost vremenske/nacionalne komparacije tj. možemo na bazi zvučnih podataka pratiti kako jedna ekonomija napreduje ili nazaduje kroz protok vremena, te možemo istu komparirati u odnosu na susjedne zemlje, zemlje regiona ili pak najrazvijene zemlje svijeta”, pojasnio je Čavalić.

Dodao je da izvještaj omogućava određeni benčmark za nacionalnu ekonomiju, što prije svega treba da koriste relevantni donosioci odluka.

“Kada je riječ o Bosni i Hercegovini, shodno izvještaju, nastavljamo sa tendencijom pada opštih ocjena. Vlast vjerovatno uzima u obzir ovaj izvještaj u formi uvida, tačnije svjesna je postojanja navedenog i vjerovatno se pri formulisanju određenih politika referiše na navedeni”, kazao je Čavalić.

Pojasnio je da ukoliko posmatramo osnovu za izradu izvještaja “Zajedničke socioekonomske reforme za period 2019 - 2022. godina” odnosno Reformske agende 2, vidi se da se uglavnom svodi na podatke Svjetske banke (koja objavljuje Doing Business izvještaj).

“Shodno navedenom, jasno je da inostrani stejkholderi insistiraju na ovim podacima i izvještajima pri kreiranju konkretnih ekonomskih politika za našu zemlju. S druge strane, izostanak napretka pokazuje da se date politike ne provode shodno preporukama, izvještajima, akcionim planovima i drugih dokumentima koji im načelno prethode”, naglasio je Čavalić.

Na naše pitanje o mogućim štetama po ekonomiju naše države, Čavalić odgovara da kad je riječ o posljedicama stanja kojeg opisuje izvještaj, onda je bitno navesti da uglavnom imamo najveće probleme sa nekim od ključnih indikatora poput dobivanja građevinskih dozvola i fiskalnim sistemom.

“Prvo pitanje se još uvijek nije riješilo zbog birokratske neefikasnosti i (lokalne) korupcije, dok po pitanju poreza, nismo unaprijediti čitav sistem naplate u korist privrede, te su porezi vezani za rad ostali visoki. Koje su posljedice navedenog? Direktne se odnose na izostanak stranih, ali i domaćih investicija, kao i opštu blokadu ekonomskih aktivnosti odnosno pada konkurentnosti. Zbog toga ne čudi da je upravo konkurentnost poslovnog okruženja prioritet novih reformskih procesa”, zaključio je Čavalić.