EU steže krug | Profesor Kržalić: Dodik u sjeni sigurnosnog nepovjerenja prema Orbanu

Odluka Europske unije da ograniči protok povjerljivih informacija prema Mađarskoj, uz sve češće održavanje sastanaka u užim krugovima, dodatno je produbila zabrinutost zbog uloge vlade Viktora Orbána unutar europskog bloka.

Podsjetimom, na dugogodišnje sumnje da Budimpešta dijeli osjetljive podatke s Moskvom upozorio je i poljski premijer Donald Tusk, dok The Washington Post piše da su mađarske vlasti tokom rata u Ukrajini održavale bliske kontakte s Rusijom. Prema istim navodima, ministar vanjskih poslova Péter Szijjártó navodno je u pauzama sastanaka s kolegama iz EU-a o razgovorima izvještavao ruskog šefa diplomatije Sergeja Lavrova.

Profesor Fakulteta za kriminalistiku, kriminologiju i sigurnosne studije Univerziteta u Sarajevu, prof. dr. Armin Kržalić, analizirao je ove navode sa stanovišta odnosa na Zapadnom Balkanu.

Trending

Zoran Milanović o saradnji s Izraelom: “Tako mi Boga, to se neće desiti”

"Sa stajališta Zapadnog Balkana, ovakvi navodi o potencijalnom curenju informacija i bliskim vezama pojedinih političkih aktera s Rusijom dodatno potvrđuju već postojeći obrazac fragmentacije sigurnosne i političke kohezije unutar Europske unije. U kontekstu regiona, posebno Bosne i Hercegovine, ovakve dinamike imaju refleksivan efekat kroz političke veze i narative koji su već prepoznati kao bliski ruskim geopolitičkim interesima. Veze između određenih političkih struktura u Republici Srpskoj i pojedinih političkih aktera unutar EU, uključujući Mađarsku, često se analiziraju u okviru šireg koncepta "normativnog razilaženja" unutar EU i potencijalnog političkog uticaja trećih aktera na unutrašnje procese Unije i njenog susjedstva", kaže profesor Kržalić za Radiosarajevo.ba.

Prije oko 23h

Analitičar iz Hrvatske upozorava: Orbán preko Dodika i Vučića želi gurnuti regiju u haos!

Međutim, sa stanovišta ozbiljne sigurnosne analize, potrebno je praviti jasnu razliku između političke bliskosti, ideološke kompatibilnosti i formalno dokazivog djelovanja u funkciji stranih interesa.

"Iako određeni politički diskursi i potezi mogu biti kompatibilni s ruskim strateškim ciljevima, npr. poput osporavanja euroatlantskih integracija, slabljenja institucija ili blokiranja zajedničkih politika, njihovo automatsko kvalificiranje kao "proxy djelovanje" zahtijeva čvrste empirijske dokaze. Ono što je, međutim, nesporno iz perspektive sigurnosnih studija jeste da ovakvi odnosi i percepcije doprinose eroziji povjerenja, jačanju političke polarizacije i stvaranju dodatnih sigurnosnih ranjivosti, kako unutar EU tako i na Zapadnom Balkanu, gdje su institucionalna stabilnost i vanjskopolitička orijentacija i dalje podložni eksternim uticajima", zaključio je profesor Kržalić.