BiH / Dragan Bursać na regionalnoj online tribini: Nama treba država građana

27. 11. 2020. u 09:12:00 Radiosarajevo.ba

Shares: 0

Dejtonski sporazum prije 25 godina je zaustavio rat, ali nikako nije izgradio mir, i Bosna i Hercegovina danas funkcioniše na aparatima, odnosno živi tu beskonačnu privremenost, ocijenio je novinar i kolumnista Dragan Bursać na tribini vojvođanskog portala Autonomija “Dvadeset i pet godina od Dejtona – kako naći izlaz iz zamrznutih konflikata?“. 

Bursać je dodao i da zbog nakaradnog shvatanja Dejtonskog sporazuma ta ”beskonačna privremenost”, danas djeluje teže i nazadnije nego 1998. godine. 

U BiH nažalost ne postoje građani, već samo Srbi, Bošnjaci i Hrvati. A nama treba država građana”, istakao je Bursać. 

Retrogradna priča

On je izrazio uvjerenje da će nova američka administracija “na ovaj ili onaj način morati da djeluje u ovom regionu, zbog degenerativnog fenomena ‘srpski svijet’” , koji predstavlja opasnost za buduće odnose na Balkanu. 

“Mi u Bosni imamo sad na sceni apdejtovane verzije četništva i ultranacionalizma među mladim političkim naraštajima, to imamo sad Banjoj Luci. A garniture političara u RS direktno su oslonjene na Beograd, ali i na Moskvu i na nove vlasti u Crnoj Gori. I ako se nešto ne promijeni geostrateški, bojim se da će ideja o BiH kao jedinstvenoj državi ostati samo ideja i da ćemo i za 20 godina pričati istu ili još retrogradniju priču”, upozorio je Bursać. 

Historičar Milivoj Bešlin smatra da ovaj region i BiH ipak neće biti prioritet nove američke administracije, već da će SAD pitanja vezana za Balkan delegirati Evropskoj uniji, prije svega Berlinu. 

On je rekao da je primjento da zapadnoevropske države već nastupaju direktnije prema ovom regionu nego do sad, što vidi kao posljedicu promjene koje su donijeli izbori u SAD. 

“Sazrijeva svijest u EU da problem u BiH nije privremeni, već temeljni i da Dejtonski sporazum mora da se mijenja. Jer, svjesni su da svaka najava promjene granica koju zagovara Milorad Dodik znači nove ratove u Evropi”, ocijenio je on. 

Bešlin je naveo i da su trenutno na djelu „užasni napori Banja Luke da se pokida društveno tkivo BiH, koje je ipak još uvijek ostalo živo”, što smatra opasnijim od rastakanja same države. 

Prema njegovim riječima, ključni problem po opstanak Bosne i Hercegovine su vladajuće nacionmlaističke matrice. 

BiH je jezgro velikosrpskog projekta i dok je takva idologija vladajuća, nije moguća relevantna alternativa. I sve dok su i Hrvataska i Srbija u raljama nacionalizma, neće biti promjena odnosima u BiH”, kazao je Bešlin. 

On je dodao da je BiH zamrznuta u 1995. godini zato što je ustrojena po etnonacionalističkom principu, što onemogućava razvoj moderne građanske države. 

“Dejtonski sporazum je zaustavio rat, ali nije od BiH stvorio funkcionalnu državu. Srbija i Hrvatska su parafirale Dejtonski sporazum kao učesnice u tom ratu, a ne kao garanti mira, kako se to sad manipulipše”, istakao je Bešlin. 

Novinar Boris Pavelić iz Hrvatske rekao je da nije tačno da Dejtonski sporazum onemogućava evropeizaciju BiH, već da je ključ problema u samoj BiH jer nema politčke volje za takav proces. 

“Spominjao se Dejton 2 dosta puta i u povoljnijim međunarodnim okolnostima, pa se nikad ništa nije dogodilo. Na ovim prostorima nije stvorena suvisla politička ideja koja bi bila alternativa postojećim nacionalističkim matricama. Niti imamo intelektualnog kapaciteta za osmišljavnje altarnativa, niti snage koje bi to ostvarile. U Hrvatskoj apsolutno ne postoj snage spremne da mijenjaju postojeće idološke matrice”, istakao je on. 

Zamrznuti konflikt

Pavelić je kazao da je ulazak Hrvatske u EU od ključne važnosti za budućnost odnosa u BiH, ali da u Hrvatskoj ipak nije bilo političke volje da se odnos prema BiH radikalno reformuliše, iako je bilo nekih pokušaja. 

“Dakle, onako kako je konflikt u BiH ostao zamrznut na 1995. godini, tako je i konflikt u cijelom region ostao zamrznut i sukobi su mnogo bliži nego što se mnogima čini”, upozorio je. 

Govoreći o masovnom iseljavanju mladih iz ovog regiona, Pavelić je kazao da “bol za pravdom postoji još kod onih koji se sjećaju”, ali da su mlađi ljudi koji odlaze “osuđeni na pristajanje”. 

Tribina koju je vodio novinar Dinko Gruhonjić emitovana je na Facebook kanalu Autonomije, a održavanje je podržala američka fondacija NED.


Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacija za Android | iPhone i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.

KOMENTARI (1)