Dolores Radonić: Za bebu ne može biti previše maženja, ljubljenja i nošenja

Rastući je trend nošenja male djece u posebnim nosiljkama. Interesantno je da u Bosni i Hercegovini, naprimjer - do prije 5-6 godina i nije ni bilo nekog izbora pri kupovini nosiljki. A sada imamo razne vrste – krute, meke, one gdje vaše malo dijete može stajati okrenuto licem vama ili, pak, obratno... Sada je došlo vrijeme da je roditeljima, zapravo, dilema koju nosiljku izabrati.

Također je primjetno sve više Facebook grupa koje se bave ovim pitanjem, te tako imamo i savjetnice za pravilno nošenje beba, koje roditeljima uskaču u pomoć i kada je izbor nosiljki u pitanju.

Tim povodom i željom da prikupimo što više informacija o ovom trendu, kontaktirali smo administratorke Facebook grupe Nošenje djece Sarajevo (Babywearing NaturaliSa), te dobili interesantnu sagovornicu Dolores Radonić.

Naime, Dolores Radonić, osim što je savjetnica za nošenje, je i majka čak petero djece. Dolores je rodom iz sunčane Dalmacije, a u Sarajevu živi skoro pet godina.

Svestrana Dolores Radonić je aktivistica i edukatorica već 12 godina, a obavlja širok spektar edukacija, od promidžbe dojenja, prirodnog poroda do toga da je prošla obuku za dule te trenutno pruža podršku majkama u prenatalnom i postpartum periodu.

Za Radiosarajevo.ba edukatorica Radonić govori da je posebno ponosna s obukom koju je prošla za savjetnicu za nošenje djece. Za ovo se educirala u Trageschule u njemačkom Dresdenu.

„Sa iskusnim mamama nosilicama, kako nazivamo mame koje nose svoje bebe na zahtjev, osnovala sam lokalnu FB grupu Nošenje djece Sarajevo. Grupa trenutno broji preko hiljadu članica. Pokrenule smo prvu sarajevsku biblioteku nosiljki NaturaliSa, kojoj sam donirala sve nosiljke koje sam imala u posjedu, a mame članice su se brzo počele pridruživati doniranjem svojih nosiljki. Cilj je da mame mogu nosiljku iznajmiti i na taj način isprobati ih, a sav novac od prihoda iznajmljivanja ide dalje za kupovinu nove vrste nosiljke za našu nosiljkoteku“, govori naša sagovornica.

Navodi da se okupljaju na druženju i savjetovalištu svake druge subote u PU Bombon u Hrasnom. Napominje da su druženja besplatna i da je cilj da majkama pomogne u ispravnom montiranju nosiljke, kao i da se majke međusobno upoznaju i podrže.

„Period do godine dana djetetove starosti ponekad se svede na online komunikaciju i često je period usamljenosti za majku. Grupe podrške su naš način da majkama pokažemo da nisu same.  Često se mame koje žive blizu nakon druženja povežu i kasnije druže u svom naselju“, navodi Radonić.

O trendu nošenja navodi da je poznato ljudima još u davnim kulturama, kao i da su dokaz za tu tvrdnju – nosiljke koje su nazive dobile prema tradicionalnim nosiljkama nekih kultura, pa tako imamo japanski onbuhimo, korejsku mei tai nosiljku i slično. 

„Nauka je do konkretnih rezultata došla 1986. godine, kad je istraživanje pokazalo da nošenja djeca manje plaču, a kasnija su naučna istraživanja pronašla da nošenje ublažava grčeve kod djece, regulira temperaturu, ublažava reakciju na stres, poboljšava djetetov neurološki razvoj. Nabrojala sam samo neke od dobrobiti, a koje su naučno dokazane. Jedna od osnovnih potreba novorođenčeta sisara je da se nosi, jer mu je potrebna blizina i miris roditelja, otkucaji srca koje poznaje djeluju za njega umirujuće“, navodi edukatorica Radonić.

U našem podneblju još uvijek vlada mišljenje da roditelji samo mogu razmaziti svoju djecu ako ih nose. Radonić navodi da odgovaranjem na ovu osnovnu potrebu nećemo dijete razmaziti, jer ono ne želi biti blizu nas kako bi s nama manipuliralo. Tako malo dijete to jednostavno nije u stanju, napominje naša sagovornica. 

„Kao rezultat, dobit ćemo samopouzdanije dijete, koje će iz naših ruku svojevoljno otići u istraživanje svijeta veoma brzo, već par mjeseci nakon rođenja...suprotno strahovima, uvjeravam vas da nitko nije svoje dijete nosio do fakulteta. Za bebu ne može biti previše maženja, ljubljenja i nošenja, jer nam je, ljudima, urođena potreba za blizinom drugog čovjeka“, navodi ova brižna majka.

Kako odabrati pravu nosiljku

Radonić je navela da se nosiljke biraju ovisno o dobi djeteta, odnosno djetetovoj visini:

„Često me roditelji kontaktiraju da im pomognem u odabiru. Radim to imajući u vidu budžet kojim raspolažu, je li nosiljka predviđena za oba roditelja, hoće li biti jedna od nosiljki u rotaciji ili jedina prilikom korištenja i slično. Sada se mogu kupiti nosiljke od pamučnih i lanenih, pa do nosiljki od bambusa i tkanina kao što su tencel, svila i slične 'fancy' tkanine...“, rekla je edukatorica.

Upravo tu sa savjetom roditeljima pomaže savjetnica za nošenje. Radonić govori da ergonomsku nosiljku lako možemo prepoznati po položaju u kojem se dijete u njoj nalazi:

„Baza nosiljke ne bi trebala biti uska ni ravna. Tkanina bi se trebala protezati od koljena do koljena djetetu, nožice bi trebale biti u M položaju, takozvani 'žabica' položaj, gdje su koljena u višoj tački od bebine guze. Kičma je blago savijena, jer se bebama do godine dana kičma tek 'ispravlja' iz zavijenog položaja slova C u položaj duplog S, kao kod odraslih. Beba u nosiljci ne bi smjela da visi, jer se time stvara pritisak na prepone, a zdjelica nema dobru potporu.“

Savjetnica navodi da bi ljeti trebalo birati laganije tkanine i nosiljke koje ne idu u više slojeva preko bebe. Sling marama, tkana marama ili oblikovana nosiljka izrađena od prozračnih tkanina generalno su dobar izbor. 

„Imajući u vidu finansije roditelja u našim krajevima, želim napomenuti da nije potrebno imati ljetnu i zimsku nosiljku, moguće je imati i samo jednu nosiljku, koja će se dobro iskoristiti tokom svakog perioda bebinog života i u svakom godišnjem dobu“, napominje Radonić.

Za kraj savjetnica poziva mame da im se pridruže u grupi na Facebooku, kao i na druženjima uživo i da iskoriste priliku za iznajmljivanje nosiljki iz nosiljkoteke, jer su one namijenjene upravo za majke iz našeg grada. 

Savjetnica Radonić uz osmijeh navodi: „Svakoj majci je potrebno malo podrške, posebno na početku. Ako smo imalo olakšale ovaj period, naša misija je ispunjena.“