Dr. Jahić razbija mit: Klima uređaj nije neprijatelj zdravlja, samo ga treba pravilno koristiti
Ljetne vrućine teško je zamisliti bez klima uređaja. Koristimo ih u stanovima, kancelarijama, prodavnicama, ali i automobilima, posebno kada temperature prelaze 35 stepeni. Ipak, upravo u tom periodu često se postavlja pitanje koliko klima uređaji mogu utjecati na zdravlje.
Može li hladan zrak izazvati zdravstvene tegobe? Kolika bi trebala biti temperatura u prostoriji? Je li opasan nagli prelazak iz užarenog automobila u rashlađenu kabinu i zašto nije dobro da klima direktno puše u lice i vrat?
Na ova pitanja za portal Radiosarajevo.ba odgovorio je doc. dr. sc. Alan Jahić, dr. med., koji naglašava da se klima uređaja ne treba bojati, ali da je veoma važno kako ga koristimo.
Određen pritvor Nihadu Bjelaku: U automobilu mu pronašli 73 kilograma marihuane i oružje
Klima uređaj sam po sebi nije štetan
Prema riječima dr. Jahića, ispravan klima uređaj koji se pravilno koristi nije direktna prijetnja zdravlju. Štaviše, tokom velikih vrućina može imati i važnu zaštitnu ulogu.
"Ispravan klima uređaj koji se pravilno koristi nije izravno štetan za zdravlje, a pravilno korištenje može i pomoći u očuvanju zdravlja smanjujući rizik od pregrijavanja organizma, poboljšavanjem kvaliteta sna, radne sposobnosti i koncentracije", kaže dr. Jahić.
Dodaje da klima uređaji mogu imati i druge koristi. Problem, međutim, nastaje kada uređaj ne radi optimalno ili kada se koristi nepravilno.
Dr. Jahić razbija mit: Klima uređaj nije neprijatelj zdravlja, samo ga treba pravilno koristiti
"Također, klima uređaji mogu poboljšati kvalitet zraka, smanjiti izloženost vanjskim zagađenjima i regulisati vlažnost zraka. Uređaji koji ne rade optimalno i koji se nepravilno koriste mogu biti povezani sa zdravstvenim tegobama", upozorava naš sagovornik.
Zaprljan filter može biti izvor problema
Jedan od razloga zbog kojih ljudi mogu imati tegobe u klimatiziranim prostorima upravo je neodržavanje uređaja.
"Prljavi filteri i zapuštena unutrašnja jedinica mogu nakupljati prašinu, plijesan i druge biološke kontaminante, što može pogoršati alergijske i respiratorne simptome", objašnjava dr. Jahić.
No, problem nije samo u prljavštini koja se može nakupljati unutar uređaja.
"Direktno puhanje u lice ili tijelo i preniska vlažnost zraka mogu iritirati sluznice nosa, sinusa i grla te potencirati upalu ili prehladu", ističe dr. Jahić.
Zbog toga, ističe, nije dovoljno samo uključiti klimu i podesiti željenu temperaturu. Jednako je važno redovno čistiti filtere, servisirati uređaj i paziti na način na koji hladan zrak cirkuliše prostorijom.
Nije cilj napraviti prostoriju što hladnijom
Jedna od najčešćih grešaka tokom toplotnih valova jeste spuštanje temperature klima uređaja na 18 ili 20 stepeni kako bi se što prije "pobijedila" vanjska vrućina. Dr. Jahić objašnjava da cilj treba biti drugačiji.
"Tokom velikih vrućina cilj nije napraviti prostoriju 'što hladnijom', nego spriječiti pregrijavanje organizma uz ugodnu i relativno stabilnu temperaturu. Za većinu zdravih odraslih osoba, praktično je temperatura od 24 do 27 stepeni ugodna temperatura za boravak tokom ljetnih vrućina", navodi.
Doktor Jahić podsjeća i na preporuke Svjetske zdravstvene organizacije: "Svjetska zdravstvena organizacija trenutno savjetuje da se, ako se koristi klima, termostat može postaviti na oko 27 stepeni, uz ventilator po potrebi".
Koliko je opasan nagli prelazak iz vrućine u hladno?
Često se može čuti da je "šok za organizam" kada se iz prostora u kojem je temperatura iznad 35 stepeni uđe u prostoriju rashlađenu na 18 ili 20 stepeni. Međutim, ne postoji jedna medicinski potvrđena granica koja bi određivala da je određena razlika između vanjske i unutrašnje temperature automatski opasna.
Ipak, dr. Jahić upozorava da nagle i velike promjene temperature nisu nešto što treba olako shvatiti, posebno kod osjetljivijih osoba.
"Ne postoji medicinski potvrđena granica koja je razlika između vanjske i unutrašnje temperature opasna za organizam. Međutim, istraživanja pokazuju da veća dnevna temperaturna kolebanja mogu biti povezana s većim rizikom od respiratornih i kardiovaskularnih problema, naročito kod starijih osoba i onih koji već imaju bolesti srca ili pluća", objašnjava dr. Jahić.
Organizam se tada mora relativno brzo prilagoditi promjeni temperature.
"Tijelo se mora relativno brzo prilagoditi nagloj promjeni temperature različitim mehanizmima kao što su širenje ili sužavanje krvnih žila, promjene krvnog pritiska i cirkulacije, znojenje i regulacija tjelesne temperature te širenje ili sužavanje disajnih puteva", navodi dr. Jahić.
Iz tog razloga, kada je riječ o starijoj populaciji, on ima i konkretnu preporuku.
"Lično, sa kardiološke strane, ne bih savjetovao nagle promjene temperature veće od 10 °C, pogotovo za stariju populaciju", dodaje dr. Jahić.
Rashladite dom bez klima-uređaja: Potrebne su vam uobičajene stvari
Poseban oprez kod starijih, djece i hroničnih bolesnika
Nagli prelazak iz velike vrućine u izrazito rashlađen prostor posebno može predstavljati problem kada je osoba već pregrijana ili dehidrirana.
"Problem može nastati kada je promjena vrlo nagla i izražena, posebno ako se osoba već nalazi u stanju pregrijavanja ili dehidracije. Veći rizik imaju starije osobe, mala djeca i dojenčad, osobe sa kardiovaskularnim i plućnim bolestima te osobe sa bolestima bubrega ili dijabetesom", ističe dr. Jahić.
Zbog toga tokom velikih vrućina ne treba zaboraviti ono najosnovnije, dovoljan unos tečnosti.
"Lično, naglasio bih važnost adekvatne hidratacije u ovakvim situacijama i apelirao na građane da unose dovoljno vode", poručuje dr. Jahić.
Zašto nije dobro da klima puše direktno u vas?
Mnogi ljudi imaju naviku da klima uređaj usmjere direktno prema sebi jer na taj način najbrže osjete olakšanje. Međutim, upravo takav način korištenja može dovesti do niza neugodnih tegoba.
"Preveliko hlađenje i direktno puhanje mogu izazvati suhu sluznicu nosa i grla, iritaciju očiju, glavobolju ili osjećaj ukočenosti. Posebno je neugodno ako hladan zrak stalno puše direktno u lice ili vrat", kaže dr. Jahić.
Kada je riječ o automobilu, dodatni problem predstavlja činjenica da kabina može biti izuzetno zagrijana nakon višesatnog stajanja na suncu.
"Velika temperaturna razlika između užarenog automobila i jako rashlađene kabine može biti neugodno opterećenje", naglašava dr. Jahić.
Dr. Jahić posebno upozorava na direktno strujanje hladnog zraka.
"Direktno puhanje u lice ili tijelo može biti izuzetno štetno po zdravlje. Među najčešćim tegobama su isušivanje i iritacija očiju, nosa i grla, naročito kada zrak dugo puše prema licu. Mogu se javiti i osjećaj ukočenosti ili bolnosti mišića, naročito vrata i ramena, glavobolja ili osjećaj nelagode zbog stalnog hladnog strujanja", navodi dr. Jahić.
Posebno osjetljive mogu biti osobe s astmom i drugim problemima disajnih puteva.
"Kod osoba s astmom ili osjetljivim disajnim putevima, hladan i suh zrak može potaknuti kašalj, stezanje u prsima ili druge respiratorne simptome", upozorava dr. Jahić.
Kako pravilno koristiti klimu u automobilu?
Prije nego što se automobil počne intenzivno hladiti, potrebno je omogućiti da iz njega izađe najtopliji zrak.
"Ako je automobil bio izložen suncu, prvo kratko otvorite vrata ili prozore kako bi izašao najtopliji zrak, nakon toga uključite klimu i postepeno rashladite kabinu", savjetuje dr. Jahić.
Istovremeno, najhladniji zrak ne treba usmjeravati direktno prema licu i vratu.
Kada je riječ o recirkulaciji, ona može biti korisna u određenim situacijama, a važno je i redovno održavanje.
"Recirkulacija zraka je korisna u gustoj gradskoj vožnji jer smanjuje ulazak vanjskog zagađenog zraka, ali povremena izmjena zraka je korisna na dužim putovanjima. Redovno mijenjajte kabinski filter i održavajte klima uređaj", preporučuje naš sagovornik.
Šta uraditi s klimom u stanu ili kancelariji?
Prije svega, temperaturu treba postaviti umjereno.
"Temperaturu postavite umjereno, najčešće oko 24–27 °C. Nema potrebe spuštati je na 18–20 °C samo zato što je vani veoma vruće. Izbjegavajte direktno puhanje prema licu, vratu ili tijelu. Usmjerite lamele prema stropu ili zidu kako bi se zrak ravnomjernije rasporedio", savjetuje dr. Jahić.
Treba voditi računa i o vlažnosti zraka. Uz to, filtere treba redovno čistiti i uređaj servisirati.
"Pazite da prostor ne bude pretjerano suh. Ugodna relativna vlažnost zraka je otprilike 30–50%. Prljavi filteri mogu smanjiti kvalitet zraka i efikasnost uređaja", upozorava dr. Jahić.
Čak i kada radi klima, prostor povremeno treba provjetriti.
"Kada vremenski uslovi dozvoljavaju, povremeno provjetrite prostor. Klima ne treba biti zamjena za adekvatnu ventilaciju. Tokom spavanja izbjegavajte da hladan zrak cijelu noć direktno puše prema tijelu. Bolje je koristiti umjereniju temperaturu i slabiji protok zraka", istakao je dr. Jahić.
Kako rashladiti dom bez klima-uređaja: Uradite jednu stvar sa ventilatorom
Kada simptomi postaju razlog za zabrinutost?
Ako osoba primijeti da se određene tegobe stalno pojavljuju u klimatiziranoj prostoriji ili automobilu, a nestaju nakon izlaska, trebalo bi preispitati način korištenja uređaja.
"Ako osoba primijeti da joj se gore navedene tegobe ponavljaju upravo u klimatiziranoj prostoriji ili vozilu i smanjuju nakon izlaska, to je razlog da se obrati pažnja na upotrebu klima uređaja", kaže dr. Jahić.
Ipak, određeni simptomi zahtijevaju hitnu reakciju.
"Situacija postaje hitna kada osoba ima jako otežano disanje, bol ili pritisak u prsima, nesvjesticu te izraženu zbunjenost ili dezorijentiranost. Ovakva stanja obično zahtijevaju hitnu medicinsku skrb", podvukao je dr. Jahić.
Ne treba se bojati klime, već je treba pravilno koristiti
Iako se klima uređaji često povezuju s prehladama, bolovima u vratu, glavoboljama i respiratornim tegobama, iz razgovora s dr. Jahićem jasno je da problem nije nužno u samom uređaju.
Mnogo važniji su način korištenja, temperatura, smjer strujanja zraka, održavanje uređaja i zdravstveno stanje osobe koja se nalazi u klimatiziranom prostoru.
"Ne treba se bojati klima uređaja. Cilj je napraviti ugodnu temperaturu, a ne što veću temperaturnu razliku", zaključuje dr. Alen Jahić u razgovoru za portal Radiosarajevo.ba.
Doc. Dr. Sc. Alan Jahić, dr. med.
Specijalista interne medicine, subspecijalista kardiologije
Medicinski fakultet završio na Univerzitetu u Tuzli, nakon čega je stručno usavršavanje nastavio kroz specijalizaciju iz interne medicine, a potom i subspecijalizaciju iz kardiologije.
Akademsku karijeru nastavio je kroz doktorski studij Biomedicine i zdravstva na Univerzitetu u Tuzli, gdje je odbranio doktorsku disertaciju na temu 'Komparacija transradijalnog i transfemoralnog arterijskog pristupa u dijagnostici koronarne arterijske bolesti' i stekao zvanje doktora medicinskih nauka.
Cijelu profesionalnu karijeru je gradio na Univerzitetskom kliničkom centru Tuzla, prvo na Klinici za kardiovaskualrne bolesti, a zatim na Klinici za invazivnu kardiologiju gdje je od 2024. godine obnašao funkciju Šefa Odjeljenja za endovaskularnu angiologiju. Objavio je više naučnih i stručnih članaka iz oblasti kardiologije, invazivne kardiologije i interne medicine u domaćim i međunarodnim časopisima.
Njegova profesionalna ekspertiza posebno je izražena u oblasti interventne kardiologije i endovaskularne angiologije gdje aktivno primjenjuje savremene metode u dijagnostici i liječenju. Kroz svoju karijeru kontinuirano se stručno usavršavao u brojnim međunarodnim centrima, uključujući: 'Fellows Program at Columbia University – Coronary and Structural Hearth' - New York (SAD), 'Advanced Coronary Workshop' - Budimpešta (Mađarska), 'Endovascular Excellence Academy' - Istanbul (Turska), 'Advances in coronary physiology and imaging' - Izola (Slovenija), kao i mnogim drugim.
Invazivni kardiolog sa preko 13 godina iskustva u području interventne kardiologije i angiologije. Glavni i odgovorni operater na preko 4.200 invazivnih koronarnih angiografija, 2.700 perkutanih koronarnih intervencija i 500 endovaskularnih procedura na perifernim arterijama. Posebnu ličnu i profesionalnu satisfakciju mu donosi činjenica da je tokom svoje karijere perkutano zbrinuo više od 800 akutnih infarkta miokarda i tako dao značajan doprinos u smanjenju morbiditeta i mortaliteta usljed kardiovaskularnih bolesti na području Tuzlanskog kantona i okoline.
Zbog značajnih doprinosa u oblasti kardiologije, 2024. godine mu je dodijeljena prestižna titula FESC (eng. 'Fellow of European Society of Cardiology') unutar Europskog udruženja kardiologa, koja je globalni simbol izvrsnosti i visokog nivoa ekspertize u području kardiologije i kardiovaskularne medicine. Predsjednik je Radne grupe za invazivnu kardiologiju u okviru Udruženja kardiologa u BiH. Trenutno angažovan na mnogobrojnim domaćim i međunarodnim projektima u pomenutim udruženjima.
Dobitnik je više priznanja za doprinos projektima i edukaciji studenata, uključujući zahvalnice Studentskog vijeća Medicinskog fakulteta u Tuzli i BoHeMSA organizacije.
Obrazovanje i stručno usavršavanje:
Doktorski studij Biomedicina i zdravstvo: Medicinski fakultet Univerziteta u Tuzli (2023)
Subspecijalizacija iz kardiologije: UKC Tuzla (2023)
Specijalizacija iz interne medicine: UKC Tuzla (2018)
Medicinski fakultet Univerziteta u Tuzli (2012)
Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacije za Android | iOS i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.
/ Najčitanije
/ Komentari
/ Povezano
/ Najnovije
