Dogs Trust: Niko se nije bavio biološkim otpadom poslije eutanazije

Prijedlog izmjena Zakona o zaštiti i dobrobiti životinja iz 2009. godine, u formi u kojoj se nalazi pred Predstavničkim domom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine (PSBiH), otvara niz pitanja na koje je neophodno odgovoriti prije glasanja predviđenog za 5. decembar 2013, smatra Dogs Trust BH.

Ova organizacija  javno poziva predlagače i zagovornike Prijedloga da odgovore na nekoliko pitanja prije nego što se Prijedlog nađe u drugom krugu glasanja,  javlja Fena. 

Podsjećaju da Prijedlog nudi da se psi drže u azilima petnaest dana, te potom eutaniziraju. Poznato je da u većini gradova u BiH ne postoje nikakvi azili, pogotovo ne oni organizovani u skladu sa Zakonom, a niti higijenski servisi koji bi hvatali i dovodili pse u azile. Da su isti osnovani po donošenju Zakona 200., kako je i bilo predviđeno, problem bi već uveliko bio riješen. 

"Hoće li se, i kako, Prijedlog uopće moći provesti ako nema azila i higijenskih servisa, odnosno ko će, kako i kad finansirati njihovu uspostavu i rad?", pitaju iz Dogs Trusta.

Iz Dogs Trusta tvrde da, pošto je navodno nedostatak sredstava bio razlog za  dosadašnje neprovođenje Zakona, Prijedlog ne nudi jeftinija rješenja. 

"Sve odredbe Zakona ostaju na snazi i samo se dodaje nova odredba o eutanaziji nakon 15 dana. Eutanazija je, inače, 30 posto skuplja od sterilizacije pa se pitamo kako će Prijedlog pojeftiniti provedbu Zakona ako zadržava sve postojeće odredbe i samo dodaje novu obavezu i trošak eutanazije, te ko će i kako finansirati njegovo provođenje?", navedeno je u saopćenju.

Predlagač se, smatraju u Dogs Trustu, nije bavio problemom biološkog otpada koji bi se u slučaju primjene Prijedloga pojavio. Propisno, i po ljude sigurno odlaganje biološkog otpada je skupo i teško provodivo u BiH. 

Također, pitaju gdje i kako na propisan i siguran način odložiti veliki broj leševa, te ko će i kako finansirati i taj dodatni trošak? 

"Od 2009, Zakon u Članu 14. propisuje eutanaziju svih agresivnih, bolesnih i zaraženih životinja, kojih zapravo ima znatan broj na ulicama gradova. Da se primjenjivala ova i druge odredbe Zakona, bili bi spriječeni mnogi napadi i problem bi već uveliko bio rješen. Postojanje ove odredbe ukazuje na nepotrebnost predloženih izmjena i na neprovođenje Zakona kao na glavni problem", navedeno je. 

Iz Dogs Trusta pitaju i ko je oodgovoran za neprovođenje odredbe o eutanaziji u protekle četiri godine, te ko će i kako osigurati da se eutanazije provode sada? 

"Postojeći Zakon sadrži odredbe o obaveznoj identifikaciji i registraciji vlasničkih pasa. Napuštanje pasa je glavni uzrok problema. Predlagač se ne bavi ovim, niti nudi načine za poboljšanje provedbe ove odredbe. To znači da će se problem uvijek iznova javljati, i to zbog zanemarivanja uzroka i bavljenja samo posljedicama. Stoga pitamo da li je opravdano novac građana opetovano trošiti na nove valove masovnih eutanazija umjesto na socijalne programe?", saopćeno je.

Podsjećaju da su stav protiv eutanazije zdravih životinja javno obznanili svi vodeći veterinarski stručnjaci, udruženja i obrazovne institucije u BiH i svijetu. 

"Predlagač tvrdi da su Prijedlog također izradili vrhunski veterinarski stručnjaci te pitamo koji stručnjaci su izradili ovaj prijedlog i koje stručne institucije su pri tom konsultovane? Prijedlog očigledno sadrži niz nedorečenosti, te njegovo usvajanje ni na koji način ne olakšava problem koji građani imaju s uličnim psima. Prijedlog, na primjer, zadržava obavezu ulaganja sredstava u masovne sterilizacije pasa, a propisuje i obavezno ulaganje sredstava u eutanaziju tih istih pasa što je nelogično. Šta se zaista željelo ovakvim prijedlogom, kada je jasno da isti neće dovesti do poboljšanja situacije?", navedeno je u saopćenju pristiglom iz Dogs Trusta.