Djeca žele ljubav, a ne predrasude: Gdje je mjesto istospolnih porodica u Bosni i Hercegovini?

U srcu svakog djeteta na svijetu živi samo jedna želja - da bude voljeno.

Dijete ne bira ko će ga voljeti, čitati mu bajke pred spavanje, tješiti ga kada padne sa bicikla ili slaviti njegove prve uspjehe u školi. Djeca da mogu - birala bi sigurnost, toplinu i dom pun ljubavi.

U Bosni i Hercegovini, parovi imaju mnoge komplikacije pri usvajanju djece, pri medicinski potpomognutoj oplodnji, te u konačnici i samom ekonomsko-socijalnom aspektu zasnivanja porodice.

Trending

Kod spomenika HVO-u u Travniku snimljene uvrede i prijetnje Hrvatima: Reagovao načelnik Dautović

Šta se desi ako zakon ili društvo odluče da ljubav dvoje ljudi ne vrijedi isto za usvajanje djece ili putem programa biomedicinski potpomognute oplodnje?

Iako je globalni konsenzus u državama svijeta da je ljubav temelj porodice, istospolno roditeljstvo je još uvijek tema koja je predmetom diskusija u mnogim segmentima politike, tradicije, pa sve do medicinskih krugova.

10.06.25. 20:55

Ljubav je zakon | Učesnici BH povorke ponosa 'čiste ulice' od diskriminacije: "Borba još traje"

Kao duhovi u zakonu - nevidljivi, nezaštićeni i vulnerabilni, istospolni partneri u Bosni i Hercegovini nemaju priliku usvajati djecu.

Ovo nije priča o politici, tradiciji ili debatama, već o ljudima i porodicama koje traže samo jedno: da budu vidljivi i priznati.

Zakoni u BiH

Tim povodom, portal Radiosarajevo.ba kontaktirao je Sarajevski otvoreni centar, kako bi saznali više o samim zakonskim legislativama i potencijalu da, u bosanskohercegovačkom društvu, ova tema postane vidljiva kroz aspekte omogućavanja jednakih ljudskih i roditeljskih prava istospolnim zajednicama.

Roditeljstvo kao aspekt života regulisano je Porodičnim zakonima na teritoriji Bosne i Hercegovine, od kojih svaki entitet ima svoje nadležnosti.

Kako su nam saopćili iz Sarajevskog otvorenog centra (u nastavku teksta: SOC), "oblast reguliranja porodičnog života u Bosni i Hercegovini je u nadležnosti Federacije Bosne i Hercegovine, Republike Srpske i Brčko distrikta Bosne i Hercegovine. Zbog takve podjele nadležnosti, u Bosni i Hercegovini postoje tri zakona koja reguliraju oblast porodičnog života i to su: Porodični zakon Federacije Bosne i Hercegovine, Porodični zakon Republike Srpske, i Porodični zakon Brčko distrikta Bosne i Hercegovine".

"Niti jedan od ovih zakona pravno ne prepoznaje porodični život, bračnu ili vanbračnu zajednicu istospolnih partnera/ki. Posljedično, sva zakonska prava koja imaju heteroseksualni bračni/vanbračni partneri u Bosni i Hercegovini nisu zakonski omogućena istospolnim partnerima/kama. Ta prava se npr. odnose na oblast roditeljskog staranja, oblast nasljeđivanja, oblast poreskih olakšica, oblast zdravstva, oblast penzijsko-invalidskog osiguranja i slično", poručili su iz SOC-a. 

SOC je u više navrata pokrenuo niz strateških parnica koje se primarno odnose na nemogućnost istospolnog para da im registrirana istospolna životna zajednica iz Republike Hrvatske bude pravno prepoznata u Bosni i Hercegovini, nemogućnost nasljednice da zakonski naslijedi svoju preminulu partnericu i nemogućnost upisa djeteta istospolnog para u matične knjige.

"Ovi predmeti se nalaze u fazi odlučivanje pred različitim sudovima u Bosni i Hercegovini, uključujući i čekanje odluka Ustavnog suda Bosne i Hercegovine. Neki od ovih predmeta su doveli do toga da je Vlada Federacije Bosne i Hercegovine još u prethodnom mandatu pokrenula rad na iznalaženju rješenja u ovoj oblasti kroz Interresornu radnu grupu u kojoj je učestvovao i Sarajevski otvoreni centar.

Nažalost, iako je Interresorna radna grupa donijela Zaključak o tome šta je potrebno uraditi i činjenice da je Vlada FBiH taj zaključak usvojila, trenutno se od juna 2023. nalazimo u fazi blokade rada na ovoj oblasti obzirom da Federalno ministarstvo zdravstva blokira proces imenovanja člana/ice za rada nove Interresorne radne grupa koja treba da pripremi nacrt Zakona o životnim zajednicama lica istog spola Federacije BiH", objasnili su.

"Za razliku od Federacije Bosne i Hercegovine, Republika Srpska i Brčko distrikt Bosne i Hercegovine uopće nisu pokrenuli rad na pravnom priznanju porodičnog života istospolnih partnera/ki a što su o obavezi prema aktivnost 2.1. Akcionog plana za unapređenje ljudskih prava i osnovnih sloboda LGBTI osoba u Bosni i Hercegovini za period 2021-2024 uz napomenu da je važenje ovog Akcionog plana produženo do kraja 2025", rekli su nam iz SOC-a.

Skrbnici, ali nepriznati zakonom

Istospolni roditelji i roditeljke, kako su nam pojasnili iz SOC-a, ne mogu biti zakonski priznati kao skrbnici djece svog partnera ili partnerice.

"Gore navedeni zakoni tu mogućnost ostavljaju samo za bračne/vanbračne heteroseksualne partnere. Osim toga, zakoni koji reguliraju oblast matičnih knjiga, prepoznaju formalne obrasce i rubrike za upis za lica 'otac' i 'majka' a ne npr. 'roditelj 1' i 'roditelj 2' kako postoji u nekim uporednim pravnim sistemima", kazali su nam.

Isto tako, u slučaju smrti jednog roditelja/ke, staratelja/ke, partneri/ce ne mogu preuzeti skrb nad maloljetnim djetetom po zakonima u Bosni i Hercegovini.

10.06.25. 13:09

Važna obavijest: U subotu privremene izmjene režima saobraćaja u Sarajevu zbog Povorke ponosa

Usvajanje na čekanju

Istospolno roditeljstvo je nedosanjani san brojnih partnera i partnerica u homoseksualnim i drugim oblicima zajednica iz LGBTQI+ spektra.

"Istospolni partneri/ke nemaju zakonsko pravo u Bosni i Hercegovini da usvoje dijete. Naime, porodični zakoni koji su na snazi u Bosni i Hercegovini ovu mogućnost ostavljaju isključivo heteroseksualnim partnerima", saopćili su iz SOC-a. 

Javna ustanova Kantonalni centar za socijalni rad u svom objašnjenju za usvajanje navodi da dijete može usvojiti svaka osoba kojoj: "nije oduzeto roditeljsko staranje, nije ograničena ili oduzeta poslovna sposobnost, nije kažnjavana i nije pod istragom, ne boluje od bilo kakvih oboljenja koja se može odraziti na život i zdravlje djeteta i sl., a pod uslovom da pruža dovoljno jemstva da će pravilno ostvarivati roditeljsko staranje".

Naveli su i da usvojilac/teljka ne moraju biti državljani Bosne i Hercegovine, već da to mogu biti i strani državljani ukoliko je usvojenje u najboljem interesu djeteta i ako dijete ne može biti usvojeno u Bosni Hercegovini.

"Za ovakvo usvojenje potrebno je prethodno odobrenje Federalnog ministarstva rada i socijalne politike. Usvojilac može biti samo osoba koja je u životnoj dobi od 25 do 45 godina i koja je starija od usvojenika najmanje 18 godina", navedeno je na stranici JU KCSR.

Nevidljivi i u segmentu liječenja

Istospolna partnerstva nisu prepoznata ni u oblasti liječenja neplodnosti.

"Zakoni koji reguliraju oblast liječenja neplodnosti biomedicinski potpomognutom oplodnjom u Bosni i Hercegovini nisu uzeli u obzir potrebe istospolnih partnera/ki nego su se vodili odredbama porodičnih zakona koje pravno prepoznaju samo heteroseksualne bračne/vanbračne partnere", odgovorili su iz Sarajevskog otvorenog centra.

U januaru 2023. godine, saopćeno je da je za samo tri mjeseca dostavljeno oko 159 zahtjeva za biomedicinski potpomognutu oplodnju vanbračnih ili bračnih partnera u Bosni i Hercegovini. Sam proces je skup, a mnogi parovi se zadužuju kako bi mogli imati šansu za roditeljstvo kroz medicinski potpomognutu oplodnju. 

Troškove sufinansira i Zavod za javno zdravstvo Federacije Bosne i Hercegovine, ali isti proces je i dalje mukotrpan za sve koji se žele ostvariti u ulogama roditelja. Za istospolne partnerske veze, vidljivost želja i potencijala za osnivanjem roditeljstva putem ove medicinske prakse, još uvijek ostaje na čekanju u BiH.

Nisu samo brojke

Prema podacima Sarajevskog otvorenog centra, u Bosni i Hercegovini tek četiri istospolna para imaju djecu.

"Dodatno, prema istraživanju SOC-a iz 2023. godine, od 401 ispitanika/ce, njih 24,69 posto izvijestilo je da je u trajnoj stabilnoj emotivnoj vezi s partnerom/icom istog spola, dok je većina ispitanika izjavila da trenutno nije u takvom odnosu.

Od ukupnog broja ispitanika/ca koji su u trajnoj i stabilnoj emotivnoj vezi, 33,86 posto njih već živi sa svojim partnerom/kom a 39,37 posto planira započeti zajednički život u narednom periodu. Više od polovine ispitanika/ca, njih 59,12 posto, izjasnilo se kako ne bi željeli imati djecu, ali znatan postotak, 38,36 posto, izjasnio se da bi ipak željeli imati djecu u svojoj istospolnoj zajednici", objavili su iz SOC-a. 

Organizacija je sprovela još jedan upitnik u kojem oko 53,31 posto istospolnih partnera i partnerica navode da bi, ukoliko bi bilo omogućeno u Bosni i Hercegovini, ipak zasnovali životno partnerstvo ili bračnu zajednicu. 

"Zanimljivo je da 33,73 posto ispitanika/ca nije bilo sigurno da li bi u tom slučaju zaključili životno partnerstvo, što potiče na razmišljanje o nivou informisanosti i poznavanja prava koja sa sobom nosi regulacija životnih partnerstava unutar same zajednice.

S obzirom na pravnu i društvenu nevidljivost istospolnih partnerstava, i u društvu, ali i samoj LGBTI zajednici postoji prostor za dodatnim informisanjem o ovoj temi, te potreba da LGBTI osobe u svojoj okolini i u sigurnim prostorima budu u društvu parova istog spola koji mogu govoriti o svojim iskustvima, te konkretnim posljedicama koje nedostatak pravne regulacije ima na njihov svakodnevni život.

Očekivano, s obzirom na nepostojanje pravne regulacije, niti mogućnosti da se vani sklopljena istospolna partnerstva prepoznaju u BiH, 81,23 posto ispitanika/ca nije do sada zaključilo ovaj vid zajednice izvan BiH", ističu iz SOC-a.

Ipak, šest ispitanika i ispitanica ankete Sarajevskog otvorenog centra saopćili su da jesu zaključili životno partnerstvo, te oko 88,06 posto vjeruje da u BiH treba pravno regulisati istospolna partnerstva.

Duboko ukorijenjene predrasude u društvu

Predrasude o ovom tipu roditeljstva nisu specifične isključivo za Bosnu i Hercegovinu, ali se u istoj o istospolnim zajednicama ne govori dovoljno. Javni diskurs se zasniva na debatama o kognitivnom i drugim oblicima razvoja i rasta djeteta u istospolnim zajednicama.

U 2005. godini, Američko psihološko udruženje (APA) izdalo je službeni sažetak o istospolnom roditeljstvu, koji je uključivao sljedeću tvrdnju: 'Nijedna studija nije utvrdila da su djeca istospolnih roditelja u bilo kojem značajnom pogledu nepovoljnija u odnosu na djecu heteroseksualnih roditelja'.

Iz Sarajevskog otvorenog centra naveli su par prijedloga kako ublažiti ili eliminisati predrasude o istospolnom roditeljstvu.

"Potrebno je izmijeniti porodične zakone ili usvojiti lex specilis zakone iz oblasti porodičnog života istospolnih partnera/ki koji bi zakonski prepoznali sva prava istospolnim partnerima koja tradicionalno, za sad, uživaju samo heteroseksualni bračni/vanbračni partneri/ke. 

Također, nužno je vršiti kontinuirane obuke državnih službenika iz oblasti zaštite od diskriminacije na osnovu seksualne orijentacije s posebnim fokusom na porodični život istospolnih partnera/ki (npr. obuke za matičare/ke, za pravosuđe i sl.), državne institucije koje rade na zaštiti ljudskih prava i sloboda u Bosni i Hercegovini poput Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice Bosne i Hercegovine, Agencije za ravnopravnost spolova Bosne i Hercegovine, Institucije ombudsmena za ljudska prava Bosne i Hercegovine, Gender centara u Vladama FBiH i RS i Komisija za ljudska prava i slobode u zakonodavnim tijelima svih nivoa vlasti, bi kroz zagovaračke medijske kampanje trebali podizati svijest građana/ki BiH o problemimam s kojima se susreću istospolni partneri/ke uključujući probleme i u oblasti roditeljstva", kažu iz SOC-a. 

Naveli su i da je bitno da predstavnici civilnog društva, akademske i međunarodne zajednice rade različite kampanje podizanja svijesti o ovim problemima, te da dosljedno implementiraju sve aktivnosti iz Akcionog plana za unapređenje ljudskih prava i osnovnih sloboda LGBTI osoba u Bosni i Hercegovini za period 2021-2024.

Za kraj, iz Sarajevskog otvorenog centra poslali su poziv institucijama da u što skorijem roku implementiraju gore navedene preporuke, a osobe koje žive u stabilnim istospolnim zajednica u Bosni i Hercegovini da se jave Sarajevskom otvorenom centru za stručnu i besplatnu pravnu pomoć u rješavanju problema iz oblasti zaštite njihovog porodičnog života.

Budimo djeca

Dok Bosna i Hercegovina traži svoje mjesto na europskom putu i suočava se sa brojnim izazovima u društvenom, pravnom, ekonomskom i političkom aspektu, izazov pune implementacije ljudskih prava ipak nadilazi svaku političku debatu.

Omogućavanje uživanja ljudskih prava svakoj individui bez obzira na spolnu orijentaciju, naciju, religiju i druge identitete, dotiču samu srž ljudskih prava i dostojanstvenog života.

Istospolne zajednice plaćaju porez, naše su komšije, porodica ili prijatelji, sa željom da njihova ljubav bude priznata i izjednačena sa drugim ljubavima koje zakonski mogu dobiti 'papir', pravo nasljeđivanja, obilaska partnera i partnerice u bolnici i što je važno - društveno pozitivan pogled na iste. 

Oni nisu 'drugačiji' u onome što zaista treba činiti porodicu - odgovornost, ljubav, njega i podrška, kroz pružanje sigurne i stabilne budućnosti djeci koju bi kroz zakone nekada mogli usvojiti ili imati biološku kroz medicinski potpomognutu oplodnju.

Društvo, koje iste gleda sa sumnjom, osudom ili čak prijezirom, ipak mora staviti društveni koncenzus iznad svega - a to je dobrobit djeteta koja o svojim roditeljima, ukoliko dolaze iz funkcionalnih i stabilnih porodica - ipak govore sa nježnošću i čistoj ljubavi.

I sigurno da je vrijeme da se kao društvo zapitamo šta znači riječ 'porodica'?

Ako su ljubav, odgovornost i međusobna briga i njega temelji ove ćelije društva, onda niti jedna porodica ne smije i ne može biti manje vrijedna zbog toga ko je čini, ukoliko je funkcionalna i odnosi se prema djetetu kako isto zaslužuje - sa ljubavlju. 

Samo društvo u kojem individue imaju pravo na ljubav i dostojanstvo jeste društvo koje ide ka budućnosti.

A promjena nastaje kada, baš kao djeca, počnemo ljude gledati kroz prizmu humanizma, bez razlika.

Jer dječije ruke ne sude po spolu kada pronađu svoj par ruku koji će im poručiti da su sigurni i zaštićeni u roditeljskoj zajednici.