Sarajevo / Danas prva sesija akademskih diskursa: Put ka bosanstvu

17. 10. 2021. u 08:23:00 Radiosarajevo.ba

Shares: 0

U organizaciji Bosanske akademije nauka i umjetnosti Kulin Ban, danas će u Hotelu Europa u Sarajevu biti održana prva sesija akademskih diskursa na temu: Put ka bosanstvu.

Uvodničar će biti akademik prof. dr. Suad Kurtćehajić, profesor Fakulteta političkih nauka u Sarajevu, dok će predavanje održati akademik prof. dr. Aleksandar Knežević.

Termin Bosanac

„U aktuelnom Ustavu Bosne i Hercegovine, termin Bosanac ne postoji. Vjerovatno, jedinstven primjer u svijetu da Ustavu države nije naveden naziv stanovnika države. U preambuli Ustava navedeni su njeni stanovnici: Konstituentni narodi (Bošnjaci, Hrvati, Srbi, među drugim narodima, kao i građani. Znači, Ustav pored tri pomenute etničke grupe (narodi) pominje postojanje i drugih etničkih grupa, kao i onih koji se izjašnjavaju samo kao građani. U prevodu Ustava OHR-a constituent peoples je pogrešno prevedeno sa konstitutivni narodi. Treba znati da konstituentnost ima mnogo manju težinu nego konstitutivnost“, navode iz Akademije.

Pored ovih pogrešno razumljenih ustavnih rješenja, dodali su, sama praksa sprovođenja ustava je pogrešna.

„Država se razumije kao zajednica tri naroda, umjesto kao zajednica dva entiteta (od kojih je jedan podijeljen na deset kantona) i jednog distrikta, u kojima žive građani koji mogu biti različitih etničkih pripadnosti, ili se samo izjašnjavati kao građani. Aktuelna je priča oko legitimnog predstavljanje naroda (množina), tj. građana. Ustvari, treba da se razumije legitimno predstavljanje naroda (jednina), tj, predstavljanje svih stanovnika unutar date teritorije. Bosna i Hercegovina mora nastaviti svoj put ka evroatlanskoj integraciji. Da bi se stvorila jaka i moćna država Bosna i Hercegovina nužno je razvijati bosansku državljansku svijest, bosanski identitet, bosanstvo u građanima, republikanski duh“, kontatirano je.

Bosanska kriza i rješenje

Nadalje, naglašeno je da Daytonski sporazum „nije istorijski i definitivno zaokružen ili završen okvir budućnosti i političkog razvoja Bosne kako bi to neki htjeli koji smatraju da ratom dostignute pozicije moraju ostati trajne i neupitne“.

„Putpuno je jasno da je, vezane za evroatlanske integracije, budućnost Bosne kao građanske države. Ovdje se etničnost ne vidi kao etnopolitičnost, nego samo kao etnokulturalnost. Građani treba da se politički opredjeljuju prema težnji za svoj socijalni status, a ne prema svojoj etničkoj pripadnosti. U popisu stanovništva treba uspostaviti rubriku nacionalna pripadnost, bez obzira što če se unutar ove rubrike neki građani izjasniti etnički. Bosanstvo bi povezivalo ljude koji žive na određenoj teritoriji države ili cijeloj državi, jer oni imaju zjedničke razvojne interese. To bi bila protuteža djelovanju susjednih država ka propagandi da su hrvatski Hrvati i bosanski Hrvat jedan narod, odnosno srbijanski Srbi i bosanski Srbi jedan narod“, poručeno je.

Treba znati da su građani Bosne i Hercegovine, istorijski gledano, jedan narod koji upražnjava tri vjere.

„Naravnio, postoje u Bosni i Hercegvoini i Srbi i Hrvati, koji su se ili čiji su se preci doselili u Bosnu i Hercegovinu. Treba povezati građane unutar država regije, pa tek zatim uspostavljati saradnju među državama. Može biti i međudržavna saradnja na bazi etničnostu, ali samo kao kulturna saradnja, a ne kao politička. 'Bosanska kriza' se ne može razriješiti pomirenjem tri naroda, nego uvođenjem identiteta Bosanac, osjećaja pripadnosti zajedničkoj državi. Bosanstvo je pitanje naše egzistencije“, saopćeno je iz Informativne službe Akademije.

Povratak bosanstva

Aleksandar Knežević je u periodu august 2010. – juli 2021.) objavio u dnevnom listu „Oslobođenje“ dvadeset priloga na temu: Bosanstvo. Predlaže da se u okviru Akademije uspostavi Projekat „Put ka bosanstvu“. U okviru Projekta paralelno bi se radilo: (a) na razvoju kulture Bosanstva i (b) na uključivanju pojma Bosanac u Ustav BiH. Posebnu aktivnost A. Kneževića čini predstojeće izdavanje njegove knjige o povratku bosanstva, urađene na bazi objavljenih priloga u dnevnom listu „Oslobođenje“.


Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacija za Android | iPhone i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.

KOMENTARI (13)