Naša tema | Da li su mladi u Bosni i Hercegovini stvarni akteri ili puka politička fraza?

Između zakonskih obećanja, simboličnih izdvajanja i zakašnjele strategije, uloga mladih u političkom odlučivanju u Federaciji BiH i dalje zavisi više od pritiska nego od sistema.

Politički diskurs Bosne i Hercegovine je godinama unazad obilježen izjavama koje karakterišu mlade kao prioritetnu društvenu grupu.

Fraze poput "Na mladima svijet ostaje" i "Trebamo zadržati mlade u BiH" su neizostavan dio predizbornih kampanja i političkih obraćanja.

Trending

Azur Imširović: "Dodik nastavlja praksu svoje političke mentorke - ratne zločinke Biljane Plavšić"

Takva retorika u pitanje donosi i njen legimitet - da li su mladi u Bosni i Hercegovini samo politička fraza za skupljanje poena ili su stvarni politički akteri?

Piše: Naira Čamdžić

Jedan od najjasnijih pokazatelja stvarnog odnosa vlasti prema mladima možemo pronaći u jednoj konkretnoj stavci, budžetu Federacije Bosne i Hercegovine.

Budžet kao ogledalo odnosa prema mladima

Transfer za mlade unutar budžeta FBiH od 2012. godine predstavlja jedini sistematski okvir federalne podrške mladima i omladinskim organizacijama. Podaci Vijeća mladih Federacije BiH o direktnim izdvajanjima za mlade u periodu od 2022. do 2024. godine dodatno potvrđuju kontinuitet simbolične podrške. Transfer za mlade u sve tri godine iznosila je 400.000 KM, bez ikakvog rasta, dok su ukupna izdvajanja, uključujući ostale direktne programe, procijenjena na između 1,45 i 1,79 miliona KM godišnje. Kada ovaj iznos postavimo u širi kontekst, na mlade se do sada trošilo 0,1% ukupnog budžeta.

I iako je transfer i do sada bio minoran, ovogodišnja sredstva alocirana za ovu liniju su uspjela biti još manja. Kako? Nisu ni uvrštena, a samim tim su mladi bili izbrisani iz najvažnijeg finansijskog dokumenta Federacije. Tek nakon pritiska od strane omladinskih organizacija, prvenstveno Vijeća Mladih FBiH, je ova linija vraćena, a čak je i povećana na 1.000.000 KM. Vijeće mladih je krovna organizacija mladih u Federaciji Bosne i Hercegovine i kao takva zastupa interese mladih u procesima donošenja odluka na federalnom nivou.

Generalna sekretarka Vijeća mladih FBiH Irma Rešidović navodi da je izostavljanje ove budžetske stavke doživljeno kao jasan signal nestabilnosti u planiranju budžeta posvećenog mladima.

26.01.25. 21:47

Visoke cijene i niske plate: Kako mladi u BiH mogu riješiti svoje stambeno pitanje?

Prema njenim riječima, reakcija Vijeća mladih FBiH bila je brza i višeslojna, usmjerena istovremeno prema institucijama i javnosti. Fokus zagovaranja bio je na potrebi povećanja sredstava, stabilnosti same budžetske linije te pojednostavljivanju procedura za pristup sredstvima. Upravo takav, dosljedan i višeslojan pristup doprinio je tome da se Transfer za mlade ponovno prepozna i poveća unutar Budžeta Federacije BiH, čime je potvrđeno da koordinirano zagovaranje mladih može imati konkretan utjecaj na budžetske odluke, a time i politike koje se tiču mladih.

Povećanje budžeta zvuči kao korak ka većem uključenju mladih, ali problematika se javlja iz činjenice da su bile potrebne negativne javne reakcije i presing udruženja da se on realizira. Samim tim se moramo zapitati da li se omladinske politike kreiraju s jasnom vizijom i strategijom ili puko rekreativno, tek onda kada se na njih ukaže?

Zakon postoji, strategija kasni

Zakonski okvir mladih u Federaciji je definisan 2010. godine kroz Zakon o mladima FBiH koji obuhvata ključna pitanja poput starosne dobi, mehanizama rada, obaveza nivoa vlasti vezano za omladinske strategije i organiziranje udruženja mladih. Iako Zakon uključuje obavezu izrade strategije prema mladima i na federalnom nivou, takav dokument još uvijek nije usvojen. Unatoč tome potrebno je istaknuti da su u određenim slučajevima kantoni razvijali različite pristupe i strategije. Tako je Kanton Sarajevo usvojio strategiju prema mladima do 2030. godine, a Srednjobosanski kanton trenutno ima strategiju 2022-2027. Time znamo da su kantonalne vlasti preuzimale inicijativu u skladu sa Zakonom, dok entitetski nivo to nije radio. Proces federalne strategije za mlade pokrenut je tek 2023. Godine, a prijedlog prve Youth Strategy za period 2025-2034. godine prihvaćen je početkom 2025. Ukoliko je Parlament Federacije BiH usvoji, ova Strategija postat će prvi sistematski plan koji prati federalnu zakonsku obavezu definisanu 2010. godine.

Kako navodi Rešidović, pored učešća u radu radne grupe, Vijeće mladih FBiH je nastojalo da proces izrade Strategije uključi širi krug mladih.

"Pored učešća u radu radne grupe, Vijeće mladih FBiH je, kroz informativnu kampanju i blisku saradnju s omladinskim sektorom, organizovalo set online konsultacija koje su obuhvatile sve oblasti predviđene Strategijom, kao i konsultacije uživo fokusirane na nacrt teksta Strategije. Ovakav pristup omogućio je da se mišljenja i potrebe mladih sistematski ugrade u dokument, zbog čega cijeli proces vidimo kao primjer stvarne i suštinske saradnje mladih i institucija."

Ipak, pitanje implementacije ostaje otvoreno. Iako je Strategija rezultat konsultativnog procesa, njen stvarni domet zavisit će od institucionalnog okvira i političke volje u narednom periodu.

"Kada je riječ o implementaciji i praćenju Strategije, važno je da njena uloga u institucionalnom okviru bude jasno definisana i da Strategija bude vraćena u parlamentarnu proceduru, te naposlijetku i usvojena. Tek nakon njenog usvajanja moguće je osigurati programsko praćenje mjera i ciljeva Strategije, kao i njihovo povezivanje s budžetskim planiranjem i praćenjem sredstava namijenjenih mladima. U tom kontekstu, smatramo da aktivno učešće predstavničkih tijela mladih predstavlja važan preduslov za dosljednu i kvalitetnu provedbu Strategije."

25.10.25. 12:30

Mapa puta za rješavanje problema mladih u KS: Koliko su nadležni spremni uložiti u budućnost?

Između fraze i stvarnog učešća

Iako su mladi stalno prisutni u političkom diskursu, njihov stvarni uticaj zavisi od pritiska i zagovaranja, a ne od sistemski osiguranih mehanizama. Prema analizama Vijeća mladih FBiH, više od 90 posto mladih smatra da su uglavnom ili u potpunosti isključeni iz procesa donošenja odluka koje direktno utiču na njihov život.

Rešidović objašnjava da iako su u Federaciji BiH formalno uspostavljeni određeni institucionalni mehanizmi za učešće mladih u donošenju odluka, poput Savjeta za mlade FBiH i Komisije za pitanja mladih Predstavničkog doma Parlamenta FBiH, praksa pokazuje da njihovo postojanje ne garantuje i stvarni uticaj. Razlike u dostupnosti i funkcionisanju ovih mehanizama na lokalnom i kantonalnom nivou dodatno produbljuju jaz između zakonskih obaveza i stvarnosti. Kako navodi Rešidović, i pored postojanja formalnih mehanizama, "učešće mladih se u mnogim slučajevima svodi na povremene konsultacije, bez jasnog i mjerljivog utjecaja na konačne odluke", naglašavajući da "kontinuirano i smisleno učešće mladih zahtijeva stabilne mehanizme, jasno definisane uloge i spremnost institucija da mlade prepoznaju kao ravnopravne partnere".

Kada sve posložimo na stol, i dalje ostaje pitanje stvarnog odnosa vlasti prema mladima. Taj odnos ne mjerimo brojem usvojenih dokumenata, već stepenom odgovornosti institucija. Stepenom odgovornosti koji se trenutno odražava kroz izostavljanja Transfera za mlade iz nacrta budžeta FBiH i višegodišnjeg kašnjenja Federalne strategije. Dok se retorika o mladima kao "prioritetu" ponavlja iz godine u godinu, stvarni uticaj mladih i dalje zavisi od njihove sposobnosti da izvrše pritisak, umjesto od sistemski osiguranog mjesta u procesima donošenja odluka. Sa svim ovim na umu, politički diskurs o mladima u FBiH ostaje upravo ono što mladi godinama tvrde da jeste - fraza bez sadržaja.