Članovi bh. udruženja Explorer dokazali pozitivan utjecaj šuma na zdravlje

Članovi bosanskohercegovačkog naučno-istraživačko udruženja "Explorer", pored toga što svojim ekspedicijama potiču mnoge ljude da izađu iz zone komfora i putuju svijetom, pomažu i u edukaciji kao i u naučnim istraživanjima za dobrobit šire javnosti.

Ekspedicije u nepoznato koje zahtijevaju mnogo pripreme 

Članovi su s ruksacima na leđima i minimalnom količinom opreme obišli gotovo cijeli svijet, od Anda u Americi, preko jezera Titikaka, do Uskršnjih otoka, Tibeta, Nepala, Indije, Tajlanda, Indonezije, Balija, Papua Nove Gvineje...

O novim projektima i njihovom značaju govorili su za Anadolu Agency (AA).

Trending

Heroji.ba: Online mapa i registar šehida i poginulih branitelja dostupni javnosti

Ahmed Bosnić dugo je vremena bio predsjednik udruženja "Explorer" u Sarajevu.

"Udruženje je stvoreno da istražuje arheološke, prirodne i druge rijetkosti u svijetu kao i fenomene koji se s vremena na vrijeme pojavljuju na različitim meridijanima", pojasnio je Bosnić.

Dodao je kako je udruženje formirano 1987. godine i već prva putovanja imala su etiketu jugoslavenske ekspedicije. Prva ekspedicija bila je u Tibet 1988. godine, koja je trajala oko mjesec, a posjetili su mnoge dijelove Azije.

"Mi 'Explorer' čuvamo kao zajedničku vrijednost, njegujemo kao najvredniju stvar za što smo mi na kraju zaslužni", rekao je Bosnić.

Istakao je kako mu je najdraža ekspedicija bila u Papua Novu Gvineju, u koju su putovali prije nekoliko godina.

"Potpuno je neistražena. Za njene središnje predjele gotovo da mnogi istraživači smatraju da se tamo zadržala priroda i život kakav je bio u prahistoriji. Ali, ono što plaši svakog istraživača koji putuje tamo jeste 700 neciviliziranih plemena među kojima su mnogi bili kanibali", rekao je Bosnić.

Ipak, na svom putovanju uvjerili su se kako neka od tih plemena već poprimaju navike civiliziranog čovjeka.

"Kada se putuje u družini onda je neophodno da svako od nas diše na isti način, da donosimo iste odluke i da nema nikakvih sporova i svađa. Pritom naravno mislim da je potrebno solidarnosti i tako dalje. Ali, inače na tim putovanjima, dabome čovjek ne može očekivati nikakav komfor, standard, moramo se snalaziti kako znamo na terenu. Obično su to naporna putovanja na terenu", rekao je Bosnić.

Smatra kako su to prava putovanja koja se mogu porediti s ekspedicijama prvih istraživača koji su osvajali Afriku i druge nepoznate krajeve.

"Zbog toga smatram da je baš korijen ovog našeg udruženja vrlo značajan za tradicije Bosne. Mi nismo zemlja koja nema svojih kulturnih i drugih tradicija koje su značajne. Lično mislim da naše udruženje spada u te vrijednosti BiH", rekao je Bosnić.

Cilj krajnja civilizacijski zaostala područja 

Prof. dr. Enver Imamović, historičar i arheolog, jedan je od članova udruženja "Explorer" i u proteklih nekoliko decenija obišao je više od 100 zemalja svijeta. Ciljevi putovanja nisu gradska područja i civilizirane zemlje, već zemlje koje su malo istražene, krajnji dijelovi kontinenta.

Naveo je kako su ciljevi ekspedicija usmjereni ka krajnjim civilizacijski zaostalim područjima i da je nužna adekvatna priprema i s zdravstvenog aspekta.

Imamović je kazao kako su članovi "Explorera" stručnjaci u svojim oblastima (arheolog, lingvista, novinar/publicista, ljekar, alpinista, advokat..) i kako su svi imali svoje uloge i svaki je od njih na tim putovanjima odrađivao svoj dio posla i prikupljao podatke.

"Mi istražujemo i one podatke do kojih dođemo, plasiramo svako na svoj način, u javnost, u medije, i to koristi civilizaciji. Mi smo bili u takvim nevjerovatnim situacijama i članovi smo svjetskih istraživačkih organizacija", rekao je Imamović.

Dodao je kako na ekspedicijama snimaju i dokumentarne filmove koje nude pregršt novih informacija čak i naučnicima koji su bili na tim područjima.

Naučna otkrića 

Član ekspedicionog tima "Explorera" Adi Krdžalić je učestvovao i na posljednjoj i aktuelnoj ekspediciji radnog naziva "Tajni svijet šuma".

Na ekspediciju u BiH odlučili su se nakon izbijanja pandemije i zabrane putovanja, a željeli su u BiH istražiti određena područja i promovisati ih. Željeli su istraživati manje poznate teme, odnosno utjecaj bh. šuma i prašuma pa i boravka na visinama na zdravlje čovjeka.

Tokom ekspedicije u BiH htjeli su saznati da li i zašto boravak na planinama pomaže ljudima u njihovoj dugovječnosti.

"Od početka smo odlučili da tu ekspediciju objavimo. Mi smo u maju 2020. počeli s pripremama ekspedicije. Što se tiče eksperimentalnih metoda koje smo radili na području čitave BiH, izvršili smo par eksperimenata koje ćemo prikazati u dokumentarnom filmu 'Tajni svijet šuma'", rekao je Krdžalić.

Film je sniman širom BiH, s posebnim fokusom na prašume.

"U pripremi ekspedicije koristili smo naučnu građu i objavljeni materijal koji nam je bio dostupan, iz odgovarajuće struke. Konsultovali smo se sa stručnjacima iz BiH i svijeta, među kojima je i japanski tim stručnjaka koji je napisao i proveo naučnu studiju 'Utjecaj šumskog zraka - fitoncida na zdravlje čovjeka i povećanje odbrambenih NK ćelija (eng. Natural killer cells, op.a.) u krvi", rekao je Krdžalić.

Članovi "Explorera" kontaktirali su japanski tim koji im je dao smjernice kako adekvatno izvesti određene eksperimente kako bi izmjerili zasićenost bh. šuma fitoncidima.

"Htjeli smo da prikažemo svim građanima BiH i svijeta, naučnim metodama i rezultatima da boravak u šumama djeluje na povećanje odbrambenih NK ćelija u krvi pojedinaca. U te svrhe koristili smo i usluge laboratorije koja može da uradi takvo mjerenje. Možemo vam potvrditi da smo dobili fascinantne rezultate", rekao je Krdžalić.

"Explorer" je ovom ekspedicijom potvrdio da boravak u šumama povoljno djeluje na zdravlje čovjeka i povećava odbrambeni nivo NK ćelija.

"Mi smo htjeli da pored prezentacije naše zemlje, prašume, šume, uradimo i eksperimentalne metode", rekao je Krdžalić.

Otkrili su i prašumu za koju se malo zna. U srednjoj Bosni postoji eksperimentalna ploha koju je radila bivša država 1970. godine, na području Vlašića.

Naime, na tom području su zasađena stabla američke duglazije, jednog od najotpornijih stabala na Zemlji, koje može izdržati enormne klimatske promjene i koje bi moglo imati značajan doprinos u borbi protiv klimatskih promjena.

"Mi smo zahvaljujući dokumentarnom timu i članovima, producentu Samiju Abadanu i Yunusu Demirbasu, kao kamermanu i dron operateru, uspjeli snimiti i izvršiti arealno snimanje tog područja da skrenemo pažnju na tu eksperimentalnu plohu", rekao je Krdžalić, koji dodaje kako je riječ o raritetu na području Evrope i svijeta.