Cidi: Želite li bolji dijalog s vlastima?

Ilustracija: Chinaherald


U petak 29. januara objavljen je Javni poziv organizacijama civilnog društva u BiH da se uključe u jedan veliki projekat. O čemu se radi, za RadioSarajevo govori Ranko Milanović - Blank, savjetnik za razvoj civilnog društva pri projektu Cidi. Tekst koji je pred vama predstavlja skraćenu verziju intervjua koji je naš sugovornik dao za naš radijski program. (Napomena: U intervjuu Milanović - Blank iznosi svoje stavove, a ne stavove EU)

RadioSarajevo: Šta znači Cidi?
Milanović - Blank: Riječ je o projeku koji ima nesto duži naziv: Izgradnja kapaciteta civilnog društva za učešće u civilnom dijalogu u Bosni i Hercegovini. Finansira ga Evropska unija, a vrijedan je 1.213.000 Eura, plus dodatnih 250.000 Eura za opremanju ureda za suradnju sa civilnim društvom na nivou Vijeća Ministara, entitetskih vlada i vlade Distrikta Brčko.

Pored dugog naziva, mi smo u sklopu nedavno usvojene komunikacijske strategije projekta razradili i brend naziva – zovemo se Cidi, što dolazi od civilni dijalog.

RadioSarajevo: Neprestano se ponavlja kako civilno društvo treba jačati, kako je to preduvjet za evropske integracije... Šta u stvari podrazumijeva pojam civilno društvo?
Milanović - Blank: Civilno društvo je društvo građana. Pojam se odnosi na inicijative ili potrebe građana koji se u skladu s tim udružuju sa svojim istomišljenicima u razne vrste odrganizacija. Građani to čine slobodno i samoinicijativno, a razlog za udruživanje je zadovoljavanje nekih specifičnih potreba. Civilno društvo je izvan države i izvan privatnosti, tj. u društvenom prostoru između države i privatnosti, ali i izvan poslovnog, odnosno profitnog sektora.

RadioSarajevo: Da li Bosna i Hercegivina ima svoje civilno društvo i u čemu se ono ogleda?
Milanović - Blank: Ovo nas pitanje vraća na definiciju – a to je sloboda udruživanja. Civilno društvo je, prije svega, slobodno, što znači da država nema vlast nad njim. Iz tog razloga ne možemo govoriti o civilnom društvu Bosne i Hercegovine, već o civilnom društvu u Bosni i Hercegovini. Ono je vezano za državu u smislu formalno-pravne registracije neke organizacije u nekoj geopolitičkoj jedinici odnosno državnoj ustanovi.

PO nekim pretpostavkama, u našoj zemlji ima od 12 do 13 hiljada organizacija civilnog društva, no nisu sve aktivne.

RadioSarajevo: U kojem smislu će projekat Cidi pomoći u izgradnji civilnog društva?
Milanović - Blank: Cidi znači Civilni dijalog – dakle strukturirani dijalog između organizacija civilnog društva i raznih instanci vlasti. U našem slučaju to su Vijeće Ministara, entitetske vlade i vlada Distrikta Brčko. Mi institucijama vlasti pokušavamo pomoći da vode dijalog sa organiziranim civilnim drušvom, ili još konkretnije – sa mrežama organizacija civilnog društva koje se formiraju unutar raznih ali specifičnih interesnih područja.

Jedan od naših ciljeva je upravo potaknuti razvoj takvih mreža koje imaju definirana pitanja kojima se bave.

Naime, dosadašnja iskustva ukazuju da je jedan broj organizacija "donor driven", tj. da se rukovode donatorskim interesima a ne insteresima svojih članova ili onih građana koje tvrde da zastupaju. Kako bi te organizacije počele da udovoljavaju konkretnim potrebama građana, radi se na facilitaciji i jačanju njihovog tematskog umrežavanje. Tada se određeni problemi sinhronizirano predstavljaju vlastima.

RadioSarajevo: Šta podrazumijeva pojam civilni dijalog i da li takav postoji u našoj zemlji?
Milanović - Blank: Civilni dijalog ima dvije komponente: vertikalnu i horizontalnu. Dijalog po vertikali podrazumijeva institucionaliziranu komunikaciju između organizacija civilnog društva i instanci vlasti. Horizontalni dijalog znači komunikaciju između samih organizacija civilnog društva, a uočeno je da i ova komponenta civilnog dijaloga u našoj zemlji ne funkcionira na zadovoljavajući način. Organizacije su često izolirane od građana za koje tvrde da ih zastupaju, kao i izolirane jedne od drugih, ili pak nedovoljno koordinirane iako se bave istim pitanjima. Ukoliko se umreže, tada zajednički donose prijedloge mjera, artikuliraju ih i predstavljaju sugovornicima na nivou vlasti. Civilni dijalog ne može biti učinkovit ako se inicira pojedinačno.

RadioSarajevo: Postoji predrasuda da su mnoge nevladine organizacije u našoj zemlji same sebi dovoljne, tj. mahom su usmjerene na samoodrživost, bez velike brige za istinsku dobrobit građana. Da li je ova teza realna?
Milanović - Blank: Svaka grupa građana može oformiti NVO i niko im ne može narediti „vi morate raditi to i to“. Suština je da se građani samoinicijativno i slobodno udružuju, a dešava se da neko to radi iz sopstvenog interesa, što je prihvatljivo sve dok je u granicama zakona, no nije dovoljno, nema svoj društveni legitimitet, tj. nije opravdano s obzirom na potrebe društva u cjelini ili pak pojedinih interesnih grupa, napose onih marginaliziranih. Ono što se očekuje od države je stvaranje mehanizama i poticajnog okruženja kako bi civilno društvo doprinosilo kvalitetnijem životu za građane.

RadioSarajevo: Još jedna od teza koje se često mogu čuti je da su građani Bosne i Hercegovine izuzetno letargični i neaktivni po pitanju učešća u civilnom životu. Da li je to istina i kako ih pokrenuti? Ko u tom procesu ima bitnu ulogu – mediji, škole, država?
Milanović - Blank: Brojke kojima raspolažemo mogu i zavarati – pretpostavka je da u BiH postoji 12 – 13 hiljada organizacija civilnog društva. Ovo pokazuje da se jedan broj građana aktivirao – no pitanje je koliko su oni stvarno aktivni. Na svim nivoima bi trebalo promovirati slobodu udruživanja i smisao udruživanja, kroz medije, sistem školovanja i kroz same mreže organizacija civilnog društva.

Građani moraju osjetiti mogućnosti direktnog učešća u upravljanju zemljom. To je ono što se naziva sudionička ili participativna demokracija – model u kojem građani učestvuju u kreiranju i upravljanju državom, odnosno društvenim životom. Ta vrsta demokracije se razlikuje od one koja kod nas preovdalava, a to je predstavnička. U predstavničkoj demokraciji građanin jednom u nekoliko godina izađe na izbore i zaokruži svog predstavnika, čime je zapečatio sudbinu u narednom periodu i takav model očevidno ima niz nedostataka.

RadioSarajevo: Kako građani mogu učestvovati u kreiranju države?
Milanović - Blank: Građani moraju znati u na koji način i u kojem slučaju se mogu obratiti relevantnim i kompetentnim institucijama vlasti. To je teže uraditi individualno, a mnogo jednostavnije i učinkovitije putem svojih organizacija i njihovih tematskih mreža.

Tu se postavlja i pitanje odgovornosti vlasti koje ni u prethodnim režimima nije bilo riješeno. Sudionička demokracija ima za cilj da procedure odlučivanja moraju biti jasne, da se svaka mjera i zakon moraju istinski javno prodiskutirati. Građani od početka moraju imati udjela i mogućnost kreativnog doprinosa. Tada ćemo svi shvatiti da smo u nečemu učestvovali, a ne samo da smo glasali. Sa svojim istomišljenicima moći ćemo učestvovati u kreiranju politika i zakona od javnog interesa.

RadioSarajevo: Govorite o tematskom umrežavanju, o kojim se to temama ili područjima radi?
Milanović Blank: Niz područja od interesa za građane je beskrajan i nije moguće konkretizirati sve ono oko čega će se organizacije okupiti. No mogu govoriti o dosadašnjem iskustvu.

Do sada je primijećeno da su u našoj zemlji najaktualnije ili u javnosti najpoznatije rodne politike, problemi trgovine ženama i djecom; sada se mnogo radi na problemima korupcije; mladi su uvijek bili aktuelna tema, ali i zloupotrebljavana od strane političara prije izbora; zaštita okoliša, ženska prava, izjednačavanje prava po spolu, manjinske spolne orijentacije, nasilje u obitelji... postoji neiscrpan niz oblasti. Sve ono što čovjeka tišti ili što ga zanima je potencijalna oblast zaorganiziranje i umrežavanje.

RadioSarajevo: Šta projekat Cidi konkretno nudi organizacijama civilnog društva?
Milanović Blank: Ovaj projekat je od dugoročnog strategijskog interesa. Projekat neće davati grantove, ali će raditi na jačanju kapaciteta za pristup fondovima. Drugim riječima - mi ćemo vam pomoći da postanete kompetentni, da stvorite ili ojačate legitimitet kako bi ste mogli i znali pristupiti fondovima. Ako se neko profilira kao kompetentan, onda su veće šanse da dobije neki novac. Naš je cilj da od naših organizacijama stvorimo dobre partnere za projekte, da unaprijedimo njihove kapacitete za ostvarivanje strategisjkih ciljeva društva.

RadioSarajevo: Šta se podrazumijeva pod tim kapacitetom?
MIlanović - Blank: Kapacitet je s jedne strane administrativni, s druge strane izvedbeni. To znači da organizacija mora znati upravljati fondovima. Mora biti uvezana sa institucijama vlasti i sa svojim ciljnim grupama kako bi se ti fondovi upotreijebili da ciljne grupe imaju stvarnu korist.

RadioSarajevo: Jedan od realizatora projekta Cidi je i Vlada Republike Hrvatske, tj. njihov Ured za udruge. Šta možemo naučiti od naših zapadnih susjeda?
Milanović - Blank: Ovakvi veliki projekti najčešće realiziraju konzorcij, a naš konzorcij predvodi domaća firma Kronauer Consulting. Tu su još i Atos Consulting iz Velike Britanije, Cowi iz Danske i pomenuti Ured za udruge Vlade Republike Hrvatske. Baš oni će ponuditi niz iskustava koje je Hrvatska stekla zahvaljujući svojoj povoljnijoj poziciji u pristupu EU. Mi možemo učiti na njihovom primjeru.

Naime, formiranje takvog Ureda za udruge je ono što pokušavamo ubrzati, jer se Vijeće ministara još 2007. obavezalo da će uspostviti sličan ured.

Taj ured bi prije svega pomagao ministarstvima da uspostave dijalog sa organizacija civilnog društva u okviru svog područja. Druga važna stvar je da bi Ured stvarao poticajno okružje za razvoj civilnog društva, radio na razvoju standarda za finansiranje iz javnih fondova, te pružao informacije o aktuelnim fondovima i projektima. Potrebno je napraviti bazu podataka o svim aktivnim organizacijama, kakva trenutno ne postoji. Ažurirana baza podataka je neophodan preduvjet za razvoj mehanizama suradnje s organizacijama civilnog društva.

RadioSarajevo: Na kraju – kako se prijaviti na program Cidi?
Milanović Blank: Javni poziv je objavljen u petak 29. januara u dnevnim novinama. Sve organizacije civilnog društva koje djeluju u nekim mrežama i okupljene su oko nekog konkretnog pitanja koje je u interesu građana BiH mogu se prijaviti.