Cazin je mjesto s više od 2.400 malih i srednjih poduzeća

Slika Cazina za relativno kratko vrijeme drastično se izmijenila - nabolje.

Tako je Cazin od nekadašnje prijeratne četiri najnerazvijenije općine u Bosni i Hercegovini uspio postati čudo. S 3.000 registriranih poljoprivrednih gazdinstava na vrhu je u Bosni i Hercegovini po tom broju i najveći je pojedinačni proizvođač mlijeka u BiH.

Osim toga Cazin ima više od 2.000 registriranih malih i srednjih poduzeća, uskoro treba dobiti dvije industrijske zone koje će još više olakšati i unaprijediti ekonomski razvoj. Uređena je i infrastruktura kroz izgradnju više stotina kilometara puteva, a gužve riješene izgradnjom kružnih tokova.

Voda je došla do domaćinstava u svim dijelovima, a uskoro se rješava i kompletno pitanje kanalizacije. Svaka mjesna zajednica ima igrališta, grade se i obnavljaju škole, parkovi, fontane, brine o čistoći.

Infrastrukturni projekti prioritet

S gradonačelnikom Cazina Nerminom Ogreševićem ekipa Anadolu Agency (AA) razgovarala je na centralnom cazinskom trgu Prvog predsjednika Predsjedništva BiH Alije Izetbegovića na čijem izgledu bi pozavidjele i mnoge velike metropole. Uređene fasade okolnih objekata gradske uprave, gimnazije, policije, postavljene nove klupe za odmor, a na središtu oko fontane centralno mjesto krasi uređeni prostor u obliku cvijeta Srebrenice.

"Zajedno s građanima sada već grada Cazina mi već godinama u principu imamo jasan plan projekata i razvoja naše općine/grada. To se može naravno i uočiti i kroz statistiku projekata, ono što je urađeno u ovih desetak godina. Ono što možemo konstatirati za grad Cazin jeste da je '90-ih imao status jedne od nerazvijenijih, među ostalih 108 općina u Bosni i Hercegovini. Naime, Cazin je bio među četiri najnerazvijenije općine u svakom pogledu općina u tadašnjoj državi. Sada već možemo reći da takav status grad Cazin nema. Infrastrukturno smo se dosta razvili. U ovih desetak godina urađeno je više od 300 kilometara putne mreže zajedno s našim građanima, udruživanjem novca i ideja", rekao je Ogrešević.

Ističe kako je urađena vodoopskrba, odnosno već osam godina, kaže Ogrešević, imaju situaciju kako je vodoopskrba riješena za čitavu općinu. A, imaju oko 70.000 stanovnika i spadaju u red, ustvari su u Unsko-sanskom kantonu najmnogoljudnija i gušće naseljena sredina.

Uglavnom, naglašava cazinski gradonačelnik, kada je riječ o infrastrukturi i ti segmenti su prilično završeni. Ono što je sada aktuelno u Cazinu, navodi Ogrešević, jeste kanalizacioni sistem. U završnoj fazi je tenderska procedura za izvođenje radova kada je u pitanju taj projekt. Zaokružena je i finansijska konstrukcija na 30 miliona KM.

Ono što može istaći, kaže Ogrešević, kada je riječ o dosadašnjim projektima infrastrukture, da su građani Cazina često bili inicijatori, imali ideju i sakupili i novčana sredstva i udruživali se s Općinom.

"Taj model zajedničkog finansiranja i zajedničkog osmišljavanja je u principu dao rezultate da imamo ovoliki broj realiziranih projekata. Naravno, ističeno da imamo 2.400 registriranih biznisa, a taj broj iz godine u godinu raste. Za Cazin možemo konstatirati da je poduzetnički općina/grad i da je poduzetnički trgovinski centar Unsko-sanskog kantona i regije. To statistika govori. Naš značajan iskorak jeste izgradnja. Mi radimo dvije industrijske zone. Ova centralna je oko 400 dunuma, i već smo u završnoj fazi otkupa zemljišta i infrastrukturnog uređenja. Time ćemo imati relevantan prostor koji će osigurati još bolje uvjete, a imamo već zainteresirane investitore.

Prije svega se oslanjamo na domaće investitore koji su u proizvodnji, a koji žele dalje investirati u proizvodnju, ali i strane partnere. Mi već u ovoj godini očekujemo investicije. U ovoj godini očekujemo i operativnu poslovnu zonu. Moći ćemo investirati, biti konkretni, ponuditi lokaciju, ponuditi određenu infrastrukturu na raspolaganje. Samo će trebati investitor koji želi uložiti i on će dobiti na raspolaganje ono što kažemo da je normalno u razvijenim sredinama", naglašava Ogrešević.

"Kada je riječ o javnom sektoru, lokalna vlast i ovaj tim, mislim da je ključna stvar naša transparentnost i predanost radu i poslu i otvorenost za napredak naše sredine u svakom pogledu, u svakom sektoru, otvorenost prema svakom našem privredniku gdje smo se stavili maksimalno na raspolaganje, kao i uspješnost u međunarodnim projektima gdje smo stekli također relevantan rejting. Naravno da to jedno s drugim stvara jednu pozitivnu atmosferu povjerenja gdje se ljudi ne boje investirati ovdje u Cazin. Znaju da ima lokalnu vlast koja će im pomoći, a neće odmoći. Mislim da je to ključna formula i mi svoj posao doživljavamo ozbiljno, jer svaki uspjeh koji proizvede projekat mi u njemu uživamo, to nas ispunjava jer to je naša obaveza koju smo preuzeli. Jednostavno na takav način pristupamo poslu", izričit je Ogrešević.

Više graničnih prijelaza

Ekonomski razvoj, kaže Ogrešević, će biti u fokusu njihovog interesa i u narednom periodu. Naravno, ističe, u razgovoru želi da upozori da su lokalna zajednica da i kao takvi imaju i ograničene nadležnosti da utiču na mnoge trendove i kretanja u državi, na poreznu politiku, propise i primjenu tih propisa. Često je, veli, država spora, a često ima i prepreka.

Ono što im treba, ističe, treba im više graničnih prelaza. Imaju, zaključuje izražen problem, jer postoje samo dva granična prelaza. Jedan na Maljevcu sa kojim se služi većina građana tog regiona, a samo iz Cazina imaju više od 12.000 osoba u dijaspori, iz Unsko-sanskog kantona preko 30.000, a četiri -pet sati se čeka na granici.

Brojni su uspjesi Cazina i u drugim segmentima, a posebno kada je riječ o poljoprivredi.

"Mi smo najveći proizvođači, pojedinačno gledajući mlijeka u BiH. Veliki proizvođači smo, među većim u BiH malina, jagodičastog voća, povrća, razvijena je staklenička proizvodnja. Imamo brendiran kestenov med kao geografsku oznaku. Sada smo potpisali sporazum o međunarodnom brendiranju gdje ćemo kao općina učestvovati s finansijskim sredstvima. Tu postoji veliki potencijal, naravno mi smo bili konkretni kada je u pitanju podrška poljoprivrednicima tako što posljednjih osam-devet godina imamo finansijska sredstva za poticaj. Jedna smo od rijetkih općina koja izdvaja finansijske poticaje za poljoprivredne proizvođače", navodi Ogrešević.

Tako Cazin iz lokalnog budžeta izdvaja 400 do 500.000 KM prosječno godišnje za poticaje lokalnoj poljoprivrednoj proizvodnji. 

"Nekako u svom tom lancu taj poljoprivredni proizvođač ostane posljednji koji u principu rekao bih, izdvaja svoj rad, znoj, svoj trud, očekivanja. A, ostaje posljednji. Tu treba više intervencije države. Najviše BiH, pa Federacije BiH kao entiteta i više senzibiliteta i razumijevanja šta se dešava na terenu", veli Ogrešević.

Cazinski gradonačelnik daje i razloge i argumente zašto treba doći i posjetiti ovaj krajiški grad.

"Cazin kao što možete vidjeti ako pogledate oko sebe je dinamična sredina, vidimo da ima ljudi mnogo u pokretu, on je poduzetnički i trgovinski centar. Mnogo je razloga zašto doći. Mnogo ljudi iz drugih općina dolazi u Cazin zbog usluga, zbog trgovine, zbog biznisa. Naravno ovdje je i gastronomska ponuda dobra, domaćinstva i ljudi su pristupačni, imamo stare gradove i našu ponudu možemo uvezati regionalno. Naslanjamo se na druge sredine.

Una se dijelom naslanja na teritoriju Cazina, tu su naravno i druge sredine kao Bosanska Krupa, Bihać, pa planine, rijeke, Nacionalni park Una. Sve to čini jedinstvenu, našu zajedničku ponudu. Mislim kada vizuelno pogledamo naše područje odmara oči, ne da sam subjektivan, sa svim tim vodnim, šumskim, planinskim i drugim resursima mislim da ima mnogo razloga da ljudi dođu", kaže Ogrešević.