Branko Rihtman: Koliko je zarazan delta soj, koji su simptomi i da li nas štite vakcine

Mikrobiolog Branko Rihtman, bosanskohercegovački naučnik sa Univerziteta u Warwicku u Velikoj Bitaniji, skrenuo je pažnju na to koliko je ozbiljan delta soj koronavirusa.

Na početku razgovora za portal Radiosarajevo.ba istaknuo je da se delta sojem lakše zaraziti, a samim tim se i virus brže širi.

"Potreban je puno manji broj viralnih čestica da bi se neko zarazio. Rezultat toga je da je dovoljan i manji kontakt sa zaraženim, jer znamo i za slučajeve gdje su ljudi samo prošli pored nekoga ko je zaražen ovim sojem i zarazili su se. Sada je u skoro svim zemljama u kojima je detektovan, već više od 90 posto oboljelih zapravo zaraženo delta sojem čiji su simptomi drugačiji", govori nam Rihtman.

Ističe kako kod delta soja nema gubitka mirisa i okusa, barem ne na početku, no postoji mogućnost da se javi kasnije - kao inicijalni simptomi.

"Zbog toga dosta ljudi misli da nema koronavirus, jer nemaju taj simptom koji je do sada bio značajan za druge sojeve, pa se ne testiraju niti izoliraju i to dalje doprinosi širenju virusa", pojašnjava za portal Radiosarajevo.ba Branko Rihtman.

Dodao je kako još uvijek nije poznato da li delta soj ima težu kliničku sliku.

"Nema dovoljno podataka da bi mogli reći sa sigurnošću da li je klinička slika ista, lakša ili teža, ali samim tim što se on širi toliko brzo to ga čini smrtonosnijim i izaziva veći broj preminulih, nažalost", upozorava bh. naučnik.

Zanimalo nas je i jesu li vakcinisani zaštićeni i koliko dugo od novog soja virusa?

"Svako pitanje o dužini zaštite vakcine odgovor je da je dužina onolika koliki je period između prvog vakcinisanja i do danas. Mi nemamo vremeplov da znamo da li će neko biti zaštićen tri, pet ili 10 godina. Znamo od početka da su vakcine efikasne i da štite otprilike godinu dana. Postoje neki rezultati i reakcije našeg imunog sistema koje nam govore da će najvjerovatnije ta zaštita biti dugogodišnja. No, dok to vrijeme ne prođe ne možemo govoriti sa sigurnošću", govori nam Rihtman.

Što se tiče efikasnosti vakcina protiv delta soja, napominje da vakcine koje su odobrene i provjerene, a to su Pfizer, Moderna, Johnson&Johnson, AstraZeneca već nakon dvije sedmice od primljene druge doze, štite u procentu od 90 do 95 posto od teških simptoma, hospitalizacije i smrti.

"Znači, najveći broj ljudi koji su primili dvije doze nekih od pomenutih vakcina ili neće imati nikakve simptome ili će simptomi biti jako blagi. Ove vakcine također štite i od zaraze, ali u manjem procentu. Dakle, govorimo otprilike od 80 posto ljudi koji su primili dvije doze Pfizera, odnosno 65 do 70 posto ljudi koji su vakcinisani s dvije doze AstraZenece, što je još uvijek visok procenat, ali vidimo kako ti procenti polako slabe svakim novim sojem i to je ono što nas zabrinjava, i zbog toga često govorimo o mogućoj trećoj dozi koja za sada nije potrebna, ali ako sojevi nastave da se razvijaju i ako se ne vakciniše većina populacije, onda postoji mogućnost da će doći do pojave soja zbog kojeg će biti potrebno davati i treću dozu", upozorava Rihtman. 

Upitali smo ga trebamo li biti zabrinuti kada su u pitanju djeca? 
"Mi trenutno vidimo u zemljama koje prikupljaju i objavljuju podatke, a to su većinom Zapadne zemlje, da je veliki broj djece zaražen, ali to je najvjerovatnije produkt toga što djeca nisu vakcinisana u tim zemljama. Dakle, ta disproporcionalna zaraznost djece trenutno nije rezultat virusa nego je rezultat toga što djeca nisu vakcinisana", objašnjava naš sagovornik.

Kao i kod odraslih, dodaje, ni kod djece, zasad, ne vide težu kliničku sliku.

"Većina djece koja se zaraze su ili asimptomatična ili imaju jako blage simptome, ali to još uvijek nije neka situacija s kojom bi trebali da se složimo", napominje.

Za kraj razgovora za portal Radiosarajevo.ba mikrobiolog i bh. naučnik Branko Rihtman je još jednom napomenuo da je svaka zaraza šansa da se stvori neki novi soj, da virus ponovo mutira i ugrozi efikasnost vakcina kod stanovništva.