Stručnjak Branko Rihtman odgovara: Zašto nakon vakcine može doći do zaraze

Očigledno je da je Bosna i Hercegovina mnogo kasni kada je riječ o vakcinama protiv COVID-19. U Sarajevu je tek prije nekoliko dana počela masovna imunizacija starijih građana.

Podsjećamo, u prvoj fazi vakcinacije trebale bi biti vakcinisane osobe starije od 75 godina, potom osobe starije od 65 godina, a nastavak imunizacije uslijedit će kada KS bude imao dovoljan broj vakcina za to.

Branko Rihtman, mikrobiolog s Univerziteta u Warwicku u Velikoj Bitaniji za portal Radiosarajevo.ba je govorio o značaju imunizacije, utjecaju mutacije na djelotvornost postojećih vakcina te nedoumicama oko AstraZenece.

Na početku razgovora upitali smo ga kako svijet gleda na Bosnu i Hercegovinu kada je u pitanju vakcinacija.

„Bosnom i Hercegovinom se uglavnom bave naši ljudi, ali ono što se spominje u svijetu, kada je u pitanju naša zemlja, jeste u okviru pomoći vakcinama. Dakle, BiH se gleda kao dio COVAX-a za koji znamo da nije dovoljno brz niti donosi dovoljno vakcina“, govori nam Rihtman.

Koje vakcine su dostupne u BiH i koja je njihova razlika?

Prema riječima Rihtmana, AstraZeneca i Sputnjik V su vakcine slične tehnologije.

„To je adenovirus koji donosi DNK na kojim je enkodiran virus COVID-19. Taj virus uđe u naše ćelije koje proizvode bjelančevinu SARS-CoV-2 i onda ga naš imuni sistem prepoznaje te razvija antitijela protiv njega. Dakle, AstraZeneca i Sputnjik V su slične - s tim da AstraZeneca koristi jedan drugi adenovirus koji je inače od majmuna (šipanze) i tako je modifikovan da ne može izazvati bolest kod nas, dok Sputnjik koristi ljudske adenoviruse. Kineska vakcina Sinovac pak ima umrtvljen virus.

Znači, originalni SARS-CoV-2 virus koji je umrtvljen i ne može izazvati bolest, ali izaziva imuni odgovor u našem tijelu.

Ono što je još razlika jeste to da su AstraZeneca i Sputnjik objavili rezultate treće faze istraživanja dok za kinesku vakcinu imamo tek sporadične izvještaje iz zemalja koje su počele da je primjenjuju. Dakle, rezultati nisu objavljeni i stoga sam više skeptičan prema kineskoj vakcini jer nisu prošle taj neki proces koje prolaze ostale vakcine koje su odobrene“, pojašnjava nam Rihtman.

Zanimalo nas je i zašto je bitno masovno vakcinisanje? 

„U našem arsenalu borbe protiv COVID-a imamo samo dvije vrste oružja: jedno su mjere, a drugo vakcine. Mjere su kratkotrajni način da se borimo protiv koronavirusa, jer kada popuste mjere i zaraza će se vratiti a brojevi će opet početi rasti. Vakcina je jedini dugoročni način da se borimo protiv virusa i spasimo ljudske živote, ali i da se više ne moramo nositi s mjerama i zatvaranjem koje izazivaju i ekonomske probleme kao i normalan život“, smatra Rihtman.

Napominje da je vakcinacija "grupna mjera."

„Tačno je da vakcine štite svakog od nas pojedinačno, ali one su dugoročno neefikasne ako virus i dalje može da se širi među nevakcinisanom populacijom. Svaki put kada virus zarazi jednog čovjeka to su nove šanse da virus mutira i da se pojave novi sojevi protiv kojih će vakcine biti neefikasne. Ti sojevi se obično pojavljuju tamo gdje su masovne zaraze i ima velike šanse da mutira. Za sada su te vakcine efikasne protiv tih sojeva, no, sve vakcine su jednako efikasne pri prevenciji teških simptoma, hospitalizacije i smrti“, govori za Radiosarajevo.ba Rihtman.

Mnogi imaju dilemu, naročito kada je u pitanju vakcinacija AstraZenecom. Šta je važno da znaju oni koji su u nedoumici?

„Oni koji su u nedoumici trebaju znati da svaka sumnja koju imaju prema vakcini AstraZeneca da je i svaki rizik bezgranično manji nego rizik od samog COVID-a", odgovara.

Ovaj bh. naučnik smatra da ne treba birati vakcine te da se one dijele na dostupne i nedostupne.

„Srbija je jedina država u kojoj se ljudi pitaju koju vakcinu žele da prime. U Velikoj Britaniji recimo ne postoji to pitanje, a sada su odlučili i ne davati AstraZenecu mlađima od 30 godina u trenutnim uslovima zaraze. Ali činjenica je da kada dobijete poziv da se vakcinišete dobijete onu vakcinu koja je trenutno dostupna.

U Velikoj Britaniji su trenutno odobrene tri vakcine (AstraZeneca, Pfizer i Moderna). Ja uvijek kažem: 'dobra je ona vakcina koja je trenutno dostupna'. Ukoliko ste u mogućnosti da se pred vas stave dvije vakcine i da birate, vi birajte onu za koju smatrate da je najefikasnija, ali ono što je najveća greška jeste ne vakcinisati se i čekati neku 'bolju' vakcinu. Jer to čekanje je velika šansa da se zarazite, imate teže simptome pa i smrt...“, upozorava Rihtman.

Kako smo ranije pisali, Rihtman se prošle godine dobrovoljno prijavio za testiranje vakcine za COVID-19.

Tri mjeseca kasnije, primio je i drugu dozu.

Na kraju razgovora za portal Radiosarajevo.ba upitali smo ga i za savjet – šta nakon vakcinacije?

„Nakon što se vakcinišete, pričekate pola sata na mjestu gdje ste primili vakcinu (kako bi se vidjelo da nemate nekih nus pojava). Moram naglasiti i da se nus pojave razlikuju od čovjeka do čovjeka – kod nekih se javlja glavobolja, groznica ili temperatura što je vrlo dobar znak, jer vaše tijelo tada zapravo proizvodi antitijela i stvara se zaštita, a nakon određenog perioda treba primiti drugu dozu. Ono što je vrlo bitno jeste da se ne smijemo opuštati i da se prva antitijela pojave tek nakon 14 dana od trenutka primljene prve doze.

Dakle, nismo odmah zaštićeni nakon vakcinacije! 

Treba čekati 14 dana nakon prve doze i isto toliko nakon druge da bi se primila maksimalna zaštita. Bilo je slučajevi gdje su se ljudi nakon primljene vakcine opustili, nisu se pridržavali mjera, zarazili se i nažalost neki i preminuli“, ističe na kaju razgovora za naš portal.