Budućnost bez kafe? Bosanac na čelu "Trezora sudnjeg dana" upozorava na promjene koje nas očekuju
Fuad Gaši, profesor genetike i oplemenjivanja biljaka iz Bosne i Hercegovine, već šest mjeseci rukovodi Globalnim trezorom sjemena na norveškom arhipelagu Svalbard, poznatim i kao "Trezor sudnjeg dana". U ovoj posebnoj instituciji čuva se sjeme biljaka iz cijelog svijeta kako bi se sačuvalo za budućnost, a Gaši upozorava da bi klimatske promjene mogle promijeniti i ono što ćemo jesti.
"Kafa se neće moći uzgajati na mjestima gdje se uzgaja već jako dugo", kaže Gaši u razgovoru za portal Radiosarajevo.ba, objašnjavajući da bi zbog promjena klime neke biljke mogle nestati iz područja u kojima se uzgajaju stoljećima.
Njegov put od Sarajeva do Svalbarda nije bio planiran. Otišao je u Dansku kako bi naučio nove metode u svom poslu, a nekoliko mjeseci kasnije prijavio se na konkurs za rad u Globalnom trezoru sjemena. Danas, osim što učestvuje u očuvanju biljaka iz cijelog svijeta, vodi računa o tome da se sačuva i sjeme iz Bosne i Hercegovine.
Budućnost bez kafe? Bosanac na čelu "Trezora sudnjeg dana" upozorava na promjene koje nas očekuju
Od Sarajeva do Svalbarda
Nakon sedam godina rada kao redovni profesor na Univerzitetu u Sarajevu, Gaši je odlučio da ode u inostranstvo na stručno usavršavanje. Želio je naučiti nove metode u genetici i oplemenjivanju biljaka, pa ga je put odveo u Dansku, gdje je radio u farmaceutskoj kompaniji Novo Nordisk.
Tamo je upoznao kolegu Asmunda Asdala, koji je tada bio koordinator Globalnog trezora sjemena. Tokom jednog susreta Asdal mu je ispričao više o svom poslu i rekao da planira otići u penziju. Nekoliko mjeseci kasnije Gaši je vidio oglas za to radno mjesto i odlučio se prijaviti, iako nije bio siguran da će dobiti posao.
Bosanac na čelu "Trezora sudnjeg dana na Arktiku": Čuva više od 1,4 miliona uzoraka sjemena
Presudile su njegove kvalifikacije, iskustvo u radu s biljnim genetskim resursima i sposobnost da sarađuje s ljudima iz različitih dijelova svijeta.
"Mislio sam obaviti svoju specijalizaciju u Novo Nordisku i vratiti se na Univerzitet u Sarajevu. Eventualno sam se mogao zamisliti u Novo Nordisku", prisjeća se Gaši u razgovoru za portal Radiosarajevo.ba.
Iako je znao da preuzima veliku odgovornost, kaže da je njen značaj još više osjetio kada je počeo raditi.
"SGSV (engl. Svalbard Global Seed Vault) je svjetski poznati simbol. Skoro šest mjeseci nakon što sam počeo da radim, ta odgovornost se itekako osjeti", priča nam Gaši.
Izazovi rada na Svalbardu
Iako vodi Globalni trezor sjemena, Gaši ne živi na Svalbardu tokom cijele godine.
Tamo putuje tri do pet puta godišnje, dok ostatak vremena radi u mjestu Alnarp u Švedskoj. Veliki dio njegovog posla čine razgovori i dogovori s bankama gena iz cijelog svijeta, ali i česta putovanja.
Rad u takvim uslovima zahtijeva prilagođavanje, fleksibilnost i spremnost na nepredviđene situacije. Gaši kaže da je upravo to naučio u Bosni i Hercegovini.
"Rad na Svalbardu je jako izazovan. Morate biti dosta fleksibilni i imati sposobnost prilagoditi se svakakvim situacijama. To sam definitivno naučio u BiH", poručuje.
Trezor koji čuva sjeme za budućnost
Globalni trezor sjemena često nazivaju "Trezorom sudnjeg dana", ali bh. stručnjak ga vidi na drugačiji način. Za njega je to mjesto koje osigurava da se sjeme sačuva čak i ako se nešto dogodi bankama gena iz kojih dolazi.
"Polica osiguranja za banke gena u čitavom svijetu. Upravo to je poenta trezora", objašnjava.
U trezoru se čuvaju rezervni uzorci sjemena iz kolekcija širom svijeta. To znači da, ako se neka od tih kolekcija ošteti ili nestane, postoji dodatna kopija koja može pomoći da se sačuva vrijedno biljno naslijeđe.
Sjeme se ne čuva samo za slučaj velikih katastrofa. Ono se već koristi u razvoju novih sorti biljaka koje mogu biti otpornije na bolesti, štetočine i nepovoljne vremenske uslove.
Gaši kaže da se u trezoru čuvaju uzorci koji predstavljaju više od 6.500 različitih vrsta. Raznolikost biljaka je tolika da ni on, uprkos svom iskustvu, nije čuo za veliki broj njih.
"Za veliku većinu nisam nikada ni čuo, da budem iskren. Raznolikost poljoprivrednih kultura u svijetu je puno veća nego što ljudi imaju pojma", kaže.
Hoće li klimatske promjene promijeniti ono što jedemo?
Klimatske promjene već predstavljaju izazov za poljoprivredu, a u budućnosti bi mogle promijeniti i mjesta na kojima se određene biljke mogu uzgajati.
Gaši objašnjava da su se pojedine kulture prilagođavale svom podneblju stotinama godina. Ljudi koji žive na tim područjima navikli su da ih uzgajaju i jedu, ali ako se klima promijeni, biljke možda više neće moći uspijevati u istim uslovima.
"Mislim da se određeni usjevi koji su gajeni na nekim područjima stoljećima više neće moći uzgajati tu. Mislim da će to uveliko promijeniti naše prehrambene navike", upozorava.
Kao primjer navodi kafu.
"Kafa se neće moći uzgajati na mjestima gdje se uzgaja već jako dugo. Slično važi i za brojne druge poljoprivredne kulture", kaže Gaši.
To znači da bi poljoprivrednici u budućnosti mogli morati mijenjati kulture koje uzgajaju, dok bi se i navike potrošača mogle promijeniti. Biljke koje danas smatramo uobičajenim možda neće biti dostupne u istim količinama ili iz istih dijelova svijeta kao ranije.
Zbog toga je važno sačuvati što više različitih sorti biljaka. Njihova svojstva mogu pomoći naučnicima da razviju nove sorte koje će bolje podnositi promijenjene vremenske uslove.
U trezoru se čuva i sjeme iz Bosne i Hercegovine
Za Gašija je, kako kaže, posebno važno to što se među uzorcima na Svalbardu nalazi i sjeme iz Bosne i Hercegovine.
Godine 2008. pokrenuo je prvu banku biljnih gena u BiH zajedno s pokojnim profesorom Mirsadom Kurtovićem i kolegama s Poljoprivredno-prehrambenog fakulteta Univerziteta u Sarajevu. Zato mu svaki susret s uzorcima iz domovine mnogo znači.
"Svaki put kada ulazim u trezor, prođem pored kutija koje su iz BiH. To mi puno znači", kaže Gaši.
Ipak, očuvanje domaćih biljnih sorti u BiH nije jednostavno. Gaši kao najveći problem izdvaja nedovoljno finansiranje iz javnog sektora.
U arktički 'sef sudnjeg dana' stigla i prva pošiljka iz Bosne i Hercegovine: Evo šta smo poslali
Zbog nedostatka novca, upozorava, budućnost banke gena u Sarajevu nije sigurna. Bez redovne podrške teško je osigurati dugoročan rad i očuvati biljne resurse koji mogu biti važni za buduću poljoprivredu.
Gaši smatra da BiH ima veliko bogatstvo kada je riječ o biljnim vrstama i sortama, ali da je potrebno više ulagati u njihovo očuvanje.
"BiH je jako bogata u ovom pogledu. Volio bih da fokus koji mediji imaju na ovu tematiku dovede do većih ulaganja u očuvanju i korištenju ovih resursa", poručuje.
Iskustvo iz BiH pomaže mu u radu s kolegama iz ratom pogođenih područja
Gaši sarađuje s bankama gena iz različitih dijelova svijeta, uključujući Ukrajinu, Sudan i Palestinu, gdje sukobi dodatno otežavaju rad i očuvanje biljnih resursa.
Kaže da lakše razumije ljude koji rade u takvim okolnostima jer je i sam odrastao u Bosni i Hercegovini tokom devedesetih godina.
"Puno ih bolje razumijem zato što sam odrastao 90-ih", ističe u razgovoru za portal Radiosarajevo.ba.
Iskustvo života u BiH pomoglo mu je i da se lakše prilagođava izazovima koje donosi posao na Svalbardu. Kako objašnjava, za takav rad potrebno je biti fleksibilan i spreman na različite situacije.
"Rad na Svalbardu je jako izazovan. Morate biti dosta fleksibilni i imati sposobnost prilagoditi se svakakvim situacijama. To sam definitivno naučio u BiH", kaže Gaši.
Odlazak iz BiH ne znači prekid veze s domovinom
Na pitanje planira li se jednog dana vratiti u Bosnu i Hercegovinu i ovdje primijeniti svoja iskustva, Gaši kaže da promjenu države ili radnog mjesta ne treba posmatrati kao nešto neobično. Smatra da je u mnogim dijelovima svijeta sasvim normalno preseliti se zbog posla ili promijeniti sredinu u kojoj se radi.
Zbog toga svoj odlazak ne vidi nužno kao udaljavanje od domovine. Vjeruje da posao koji sada obavlja već koristi i Bosni i Hercegovini, kao i drugim državama koje učestvuju u očuvanju biljnih genetskih resursa.
Njegov profesionalni put, kako kaže, nije nešto što želi prerano sumirati niti sva postignuća pripisivati sebi.
"Treba biti zahvalan na pruženim prilikama, ne pretjerano ponosan", ističe.
Za kraj, Gaši se vraća pitanju koje smatra važnim za budućnost Bosne i Hercegovine: očuvanju domaćih biljnih sorti i genetskog naslijeđa.
Vjeruje da BiH ima vrijedne resurse koje treba zaštititi, ali i više koristiti kroz nauku i poljoprivredu.
"BiH je jako bogata u ovom pogledu. Volio bih da fokus koji mediji imaju na ovu tematiku dovede do većih ulaganja u očuvanju i korištenju ovih resursa", zaključio je Fuad Gaši u razgovoru za portal Radiosarajevo.ba.
Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacije za Android | iOS i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.
/ Najčitanije
/ Komentari
/ Povezano
/ Najnovije
