Blago Zemaljskog muzeja: Ćilimi iz Perzije o kojima pišu svjetske enciklopedije

Svjetski poznati ćilimi poklonjeni su Zemaljskom muzeju krajem 19. stoljeća, a prvi put su izloženi prilikom useljenja u novu zgradu koju je projektovao češki arhitekta Karlo Paržik.

"Sarajevski fragmenti safavidskih tepiha iz 17. stoljeća na sebi imaju rijedak potpis majstora koji je tkao ćilim, a na njima je utkana i godina tkanja", rekla je za Radiosarajevo.ba autorica izložbe i muzejska savjetnica Zemaljskog muzeja Marica Filipović.

Kako nam je ispričala Filipović, nije poznat razlog zbog kojeg su ćilimi izrezani doneseni u Zemaljski muzej u fragmentima, ali se pretpostavlja da su izrezani kako bi se sačuvali zbog starosti prilikom njihovog prvog podizanja iz mauzoleja u Mahanu, nakon što su njima više od 200 godina hodali perzijski hodočasnici.

Na najvećem fragmentu, a ujedno i najstarijem, utkana je godina 1637., a prema jednom od čitanja 1656.

Na njima je, osim potpisa i godine, značajan i motiv vaze zbog tehnike tkanja, rekla nam je Filipović.

S obzirom na starost fragmenata već pri dopremanju u Muzej, oni su do danas sačuvani veoma dobro, a na njima su nedavno izvršeni konzervatorski radovi.

Ćilimi su postali svjetski poznati zahvaljujući radu kustosa Zemaljskog muzeja Cvjetka Popovića koji je u Glasniku Muzeja objavio rad o njima, nakon čega su se nizali radovi stručnjaka širom svijeta koji su dolazili u Muzej kako bi vidjeli i istraživali sačuvane fragmente.

U Sarajevu će ih prvi put vidjeti i italijanski naučnik i istraživač Alberto Boralevi  koji je cijeli svoj naučni vijek o ovim ćilimima čitao u enciklopedijama vidjevši samo njihove fotografije u crno-bijeloj boji u literaturi koju je izučavao. 

Fragmenti ovih ćilima bili su dio stalne postavke koja je izložena pri otvaranju Zemaljskog muzeja, a sada će biti izloženi nakon što su više od 70 godina bili sakriveni od očiju javnosti.

Na izložbi će biti izloženo svih sedam fragmenata koje posjeduje Zemaljski muzej, samo jedan od fragmenata dug je sedam metara, a sam ćilim bio je dug oko 8,2 metara.

Tematska izložba bit će dostupna javnosti godinu dana s mogučnošću proširenja izložbe u zavisnosti od interesa javnosti.

Kako nam je navela Filipović, ćilime bi bilo teško uvrstiti u trenutnu stalnu postavku muzeja.